Rimski građanski ratovi koji su doveli do propasti Republike i stvaranja Carstva okončani su jednom od najvećih pomorskih bitaka staroga vijeka. Kod grčkog rta Akcija, današnjeg Preveza u Jonskom moru, 2. rujna 31. godine prije Krista sukobile su se flote trijumvira Marka Antonija i egipatske kraljice Kleopatre te njegova suparnika, drugog trijumvira Oktavijana. Antonije je brojčano bio nadmoćniji: imao je vojsku od 100.000 pješaka i 12.000 konjanika na poluotoku južno od tjesnaca te flotu s oko 290 galija i 30 – 50 transportnih brodova, koja se usidrila u Ambracijskom zaljevu u jonskome moru. Oktavijan je sa svojom flotom od 250 brodova te s 80.000 pješaka i 12.000 konjanika vješto blokirao Antonijeve snage. Budući da su Grci, na poticaj Oktavijana, presjekli sve komunikacije, Antonije je, pod utjecajem Kleopatre, odlučio razbiti pomorsku blokadu. U rano jutro 2. rujna njegovi su brodovi krenuli u napad. Bili su veći i imali više bacačkih sprava, ali manje pokretljiviji u odnosu na Oktavijanove. Unatoč tomuborba se vodila podjednakom žestinom. No kada je Kleopatra neobjašnjivo napustila bojište sa svojih 60 brodova, došlo je do preokreta. Antonije je dotukao moral svoje vojske time što je napustio flotu i krenuo za Kleopatrom. Ljubavnici su se zajedno uputili prema  Egiptu. Bez vođe, Antonijeva se flota borila do predvečerja, a zatim se povukla u Ambracijski zaljev gdje se poslije sedam dana predala. Oktavijan je nastavio progoniti Antonija i u Egiptu. Pred moćnijim protivnikom i Antonije, a zatim i Kleopatra počinili su samoubojstvo. Egipatska kraljica nije se htjela osramotiti u Antonijevoj trijumfalnoj povorci pa je, prema legendi, dopustila da je ugrize prokrijumčarena zmija otrovnica. Opis bitke kod Akcija ostao je sačuvan u Vergilijevoj Eneidi, a sukob dvojice trijumvira postao temom nekoliko velikih hollywoodskih filmskih spektakala.

Poslodavac traži radnika sa SSS i nudi 1700 eura plaće