Točno godinu dana nakon što se sam okrunio carem u pariškoj crkvi Notre-Dame, francuski je vojskovođa Napoleon Bonaparte 2. prosinca 1805. pobjedom u Trocarskoj bici kod Austerlitza doživio vrhunac karijere. Iako je i kasnije pobjeđivao u mnogim bitkama, »Sunce Austerlitza«, kako je Napoleon simbolično nazvao ovu pobjedu, zauvijek je osvjetljivalo njegov vojnički genij. Kada su europske zemlje ujedinjene u Treću koaliciju zaprijetile Francuskoj,
Napoleon je odmah u pokret stavio svoju Veliku armiju okupljenu u Boulugnskom logoru na obali La Manchea za invaziju na Veliku Britaniju. Ubrzanim maršem preko kontinenta Napoleon je krenuo prema svojim najjačim protivnicima, austrijskoj i ruskoj vojsci, u namjeri da ih tuče pojedinačno prije nego se ujedine. U briljantno izvedenom manevru Napoleon je opkolio glavninu austrijske vojske i prisilio je na predaju kod Ulma što mu je otvorilo put prema Beču. No zauzeće austrijske prijestolnice nije okončalo rat jer joj se približavala ruska vojska pod vodstvom cara Aleksandra I. te preostali dijelovi austrijske vojske s carem Franjom II. Okupivši oko 67 000 vojnika, Napoleon im je krenuo ususret, prema gradiću Brnu u Češkoj, gdje su se sa svojim vojskama uskoro susrela tri cara. Napoleon je za bojište odabrao prostor uz cestu Beč–Brno, kod mjesta Slavkov, poznatijeg pod njemačkim nazivom Austrelitz, gdje se nad prostranom ravnicom uzdižu Pracenski visovi, u vojno-strateškom smislu glavna točka tog bojišta. Unatoč savjetima svojih generala da prvi zauzme visove, Napoleon ih je iskoristio kao taktičku klopku. Kada je brojčano nadmoćniji protivnik, koji je imao oko 85 000 vojnika, u sljepilu prvotnih uspjeha napustio Pracenske visove, Francuzi su ih zauzeli i poput klina razbili samo središte rusko-austrijskog bojnog poretka.
Kada su se ostaci njihovih razbijenih postrojbi počeli povlačiti preko zaleđenog Saćenskog jezera, Napoleon je ondje usmjerio topove. U hladnoj vodi utopilo se nekoliko tisuća vojnika, a na kraju samo jednog zimskog dana Napoleonovi protivnici imali su oko 16 000 mrtvih i ranjenih, 20 000 zarobljenih vojnika te izgubljenih 186 topova i 45 ratnih zastava. Nasuprot njima Francuzi su imali oko 1 300 mrtvih, 6 900 ranjenih i 500 zarobljenih vojnika. Bitka kod Austerlitza bila je najveća od svih Napoleonovih pobjeda i najjači dokaz njegova nenadmašnog ratničkog genija.
