Tematizirajući Domovinski rat na stranicama magazina Vojna povijest dosad nismo analizirali aktualna zbivanja i probleme s kojima se susreće veliki dio populacije ratnih veterana. Iako to što se događa, kao i činjenica da su sudionici Domovinskog rata već godinama nezadovoljni odnosom države, jest tema vezana uz rat, riječ je ipak o fenomenu kojega valja sociološki istraživati, pogotovo što je u hrvatskoj inačici prožet političkim predznakom. No hrvatsko društvo, kao i mnoge druge probleme socijalne tematike, problematiku ratnih veterana prožima na jedan poseban način.
Sve veće nezadovoljstvo branitelja artikulirano je u nedavno pokrenutim prosvjedima 100%-tnih ratnih invalida i ratnih veterana koji ih podržavaju, no vrhunac bizarne priče nesumnjivo se zbio (i zbiva se) organiziranjem protu-prosvjeda protiv prosvjeda branitelja. Cjelokupnu problematiku začaranog kruga nezadovoljnih branitelja, politike, i prosvjedima nesklonih medija treba preskočiti jer ona nije tema za magazin. No to što je društvena percepcija prema ratnim veteranima koji prosvjeduju svakim novim danom prosvjeda sve negativnija jest fenomen koji intrigira svakoga tko istražuje Domovinski rat. Na više mjesta osobno sam svjedočio tome da ljudi neskloni prosvjedima rezoniraju kako se u Savskoj prosvjeduje za Magna cartu prava branitelja da do kraja života imaju privilegije i (neopravdano) visoke mirovine.
I osobno bih na neke stvari oko prosvjeda mogao iznijeti prigovor, ali pretpostavljam da je na onima koji prosvjeduju i onima kojima je kritika upućena da zajedničkim radom pronađu rješenja. No kao povjesničar koji obrađuje razdoblje Domovinskog rata, a kao relevantan izvor koristim usmena svjedočenja sudionika rata, mislim da imam obavezu javnosti pokazati i „drugu stranu priče“. Jer činjenica je da, osim nekoliko istaknutih čelnika prosvjeda, javnost zapravo i ne zna ratnu priču gotovo nikoga od ljudi koje se više ili manje pogrdno naziva „šatoraši“. Do jednog od tih „šatoraša“ nisam došao slučajno već upravo baveći se istraživanjem bitke za zadarsko zaleđe. Nedavno, na promociji knjige „Operacija Maslenica-sjećanja sudionika“ (tiskana u izdanju HMDCDR- a), u Slavonskom brodu pripadnici 3. Bojne 3. GBR upozorili su me da se u knjizi netočno navodi kako je tragičan susret u boju za Kašić između pripadnika njihove postrojbe i dobrovoljačke postrojbe iz Prnjavora (BiH), Vukova s Vučijaka preživjelo dvoje ljudi.
U novom broju Vojne povijesti koju na svim kioscima možete pronaći od utroka 5. 5. čitajte još i o povijesti njemačkog vojnog utjecaja u Latinskoj Americi (činjenice i mitovi), saznajte sve o tajni Šibenskog kanala - Schnellboot S-158. Prvi put predstavljamo olupinu otkrivenu prošle godine. Prvi put donosimo i cjelovitu istinu o krvavom boju za Kašić početkom 1993. godine. Uz to, saznajte sve i o ratnom umijeću Mongola.
Kašić je oslobodila 4.gardijska brigada točnije 3.pješačka bojna,jedna tenkovska satnija ii vod motoriziranog pješaštva 22.01.1993.u operaciji "gusar" ili kako nazivaju maslenica.Postrojbe 4.GBR su taj prostor branile sedam dana tada su u pomoć pristigle 3.GBr gdje su zajedno s pripadnicima 4.GBr branile područje Kašića,Paljuva,Novigrada.