Guernica je maleni baskijski grad udaljen deset kilometara od obale Atlantskog oceana i 30 od grada Bilbaa, a oduvijek se slavio kao kolijevka baskijske slobode. Crkva Santa Maria i stari hrast simboli su tih drevnih vremena. Kad se u Španjolskome građanskom ratu bojišnica približila Guernici, u ponedjeljak, 26. travnja 1937. na grad prepun izbjeglica obrušili su se valovi bombardera Hitlerove legije „Kondor“, koja je pomagala falangistima Francisca Franca.
Zračni napad izvršila su dva njemačka bombardera Heinkel He 111, jedan Dornier Do 17, 18 bombardera Ju 52 i tri talijanska SM.79. Ova 24 zrakoplova istresla su na Guernicu 22 tone različitih vrsta eksplozivnih i zapaljivih bombi. Za razarajući zračni napad na Guernicu nije bilo važnih vojnih razloga.
O tome uvjerljivo svjedoči podatak da je tvornica oružja u blizini grada ostala neoštećena. Većina zgrada potpuno je uništena, poginulo je oko 1650 ljudi, a mnoge koji su bezglavo bježali ulicama, strojnicama su pokosili mladi Hitlerovi zračni asovi. Zbog zgražanja svjetske javnosti Franco je zanijekao bombardiranje, a ni Treći Reich nije priznao da su njegovi zrakoplovi uništili baskijsko svetište. Tek poslije rata njemački zračni as Adolf Galland potvrdio je da su Guernicu razorili njemački zrakoplovi.
Zločin je priznao i zapovjednik njemačkih zračnih snaga Hermann Göring na suđenju u Nürnbergu, priznavši da je Španjolski građanski rat otvorio mogućnost da se iskušaju mlade njemačke zračne snage i da zrakoplovci steknu borbeno iskustvo u zračnim operacijama. Svjetski poznati slikar Pablo Picasso već je 1937. prikazao užas Guernice na svojoj možda najpoznatijoj slici. Picassovo djelo odmah je poslije bombardiranja izloženo u Parizu, a zatim ga je otkupio Metropolitanski muzej iz New Yorka. Razaranje Guernice bila je prijelomna točka u odnosu prema ratu u Španjolskoj. Svjetska javnost sve se više priklanjala Republici uočavajući rastuću opasnost od fašizma.
