Naslovnica

Gospodarstvo i nacionalna (ne)sigurnost Republike Hrvatske: sekuritizacija gospodarskih subjekata

Strateški racionalna hrvatska politika mora imati u vidu šire interese kako se ne bi ostvarila procjena pojedinih kreditnih agencija o bankrotu Agrokora
04. svibnja 2017. u 09:42 0 komentara 286 prikaza
Foto: Wikimedia CC

Gospodarstvo i nacionalna (ne)sigurnost Republike Hrvatske: sekuritizacija gospodarskih subjekata Razina gospodarskog razvoja, visina društvenog bruto proizvoda, stupanj životnog ekonomskog blagostanja i gospodarska moć ključne su determinantne osobnih i socijalnih životnih uvjeta kao i funkcioniranja države. Sasvim je logično da takve teme zaokupljaju ekspertni, politički i javni diskurs. Stvarnost četvrtstoljetne postojanosti Republike Hrvatske obilježena tranzicijom iz jednoga u drugi gospodarski (poslovni) model, privatizacijom društvenog vlasništva, gospodarskom krizom, recesijom i recentnim gospodarskim rastom dodatno je gospodarske (ekonomske) teme ugradila u središte pozornosti diskursa životne svakodnevice.

To je logičan, uobičajeni kontinuirani proces. No događaji u Hrvatskoj posljednjih mjeseci otišli su velikim korakom daleko i dublje od naznačene uobičajenosti. Hrvatsko gospodarstvo, ne bez razloga, uokvireno je u sferu sekuritizacije. Naravno riječ je o „slučaju Agrokor“ i državnom intervencionizmu u hrvatski gospodarski sustav Vlade RH. Stručnjaci interdisciplinarnih liminalnih sigurnosnih studija nepodijeljena su mišljenja da je sekuritizacija središnji koncept suvremenih međunarodnih procesa te nacionalne i međunarodne sigurnosti.

To je koncept koji ukazuje na nastajanje, evoluciju i rješavanje sigurnosnih problema. Sekuritizacija podrazumijeva društveni proces u kojem se nekom pitanju, pojavi ili problemu pridaje sigurnosno značenje. Kada socijalni agenti (vlast) govore o egzistencijalnim prijetnjama referentnim vrijednostima kako bi publiku (društvo) pridobili u pogledu kršenja ustanovljenih normi i političke prakse te toleriranja izvanrednih mjera koje inače nisu prihvatljive, postoji slučaj sekuritizacije. Prema Rensu van Munsteru retorička struktura akta sekuritizacije sastoji se od triju elementa: a) egzistencijalna prijetnja opstojnosti nekom objektu, b) koja zahtijeva poduzimanje posebnih mjera radi zaštite i sigurnosti objekta koji je izložen prijetnji, c) čime se opravdava i legitimira „kršenje“ redovnih demokratskih procedura odlučivanja.

Ukratko, sekuritizacija uključuje proglašavanje određenog događaja ili procesa prijetnjom egzistencijalnog značaja zbog čije je eliminacije neophodno poduzimanje izvanrednih mjera izvan uobičajenih pravno-političkih procedura. Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku iz travnja 2017., donesen kao okvir za rješavanje „slučaja Agrokor“, uvjerljiv je dokaz sekuritizacije gospodarstva. Tim je činom, budući je Zakon donesen „… radi zaštite održivosti poslovanja trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku koja svojim poslovanjem samostalno, ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima, utječu na ukupnu gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost u Republici Hrvatskoj“, pri čemu je „razina zaštite… nužna… da se provede brz i učinkovit postupak preventivnog restrukturiranja trgovačkih društava...

Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne Povijesti od 5. svibnja na svim kioscima!

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.