Početkom 20. stoljeća imperijalni je Japan, željan prijeko potrebnih sirovina, težio osvajanju azijskog kopna. Nakon zauzimanja Koreje na udaru se našla Mandžurija, golemo područje na sjeveroistočnom dijelu tadašnje Republike Kine. Bila je to najbogatija kineska industrijska i rudarska pokrajina, a za Japan je imala i iznimno strateško značenje kao most za daljnju ekspanziju prema ostatku Kine i Sovjetskom Savezu. Formalno, Japan je prema ugovoru s Kinom u Mandžuriji gospodario južnomandžurskom željeznicom i imao pravo iskorištavati njezino rudno bogatstvo. Japanskom vojnom vrhu to nije bilo dovoljno: trebalo je izazvati rat kako bi se potpuno preuzela kontrola nad tim kineskim područjem. U eksplozijimine 18 rujna 1931. neznatno je oštećen jedan kolosijek južnomandžurskeželjeznice. Japanske oružane snage koje su isprva brojale 30.000, a do kraja operacija 60.000 vojnika, još su iste noći napale Mukden i počele vojne operacije. Kineski otpor unatoč broju od 160.000 vojnikabio je slab i japanska je vojska u proljeće 1932. zauzela cijelu Mandžuriju. Pritom je Japan osnovao marionetsku državuMandžuko i napao južnu Kinu. Poslije se ispostavilo da su incident na južnomandžurskoj željeznici inscenirali sami Japanci. Svjetska se javnost zgražala, ali nije ništa poduzimala jer su zapadne sile bile zaokupljene vlastitim gospodarskim teškoćama. Tek 1933. Liga naroda japanske je postupke proglasila nezakonitim i pozvala Tokio da prizna kineski suverenitet nad Mandžurijom. Osjećajući slabost zapadnih zemalja, Japan se nekažnjeno oglušio na te zahtjeve i istupio iz Lige, čiji je bio osnivač. Japanci su u Mandžuriji sve do kraja Drugoga svjetskog rata držali milijunsku armiju kako bi zaštitili svoje političke i gospodarske interese. Za namjesnika su doveli svrgnutog kineskog cara Pu Jia i proglasili ga carem države Mandžuko. Na konferenciji na Jalti saveznici su zaključili kako i SSSR treba napasti Japan najkasnije tri mjeseca nakon kapitulacije Hitlerove Njemačke. U kolovozu 1945. sovjetske armije krenule su na Mandžuriju i brzo suzbile japanski otpor. Sovjeti su se povukli s mandžurskog teritorija tek deset godina poslije završetka rata.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’