Irska je desetljećima svoju sigurnost temeljila na geografskom položaju i vojnoj neutralnosti, smatrajući da je dovoljno udaljena od najvećih europskih sigurnosnih prijetnji. Međutim, posljednjih godina ruske aktivnosti u irskim vodama, ali i sve veći značaj podmorske infrastrukture za europsko gospodarstvo, natjerali su Dublin na ozbiljno preispitivanje dosadašnje obrambene politike.
Kako piše Guardian, prvi ozbiljan alarm oglasio se kada se u irskim vodama počeo pojavljivati ruski brod Yantar. Iako se službeno vodi kao istraživački brod, zapadne obavještajne službe smatraju da je riječ o plovilu koje može postavljati ili koristiti opremu za nadzor podmorskih komunikacijskih kabela.
Posebnu pozornost izazvao je njegov boravak u Irskom moru 2024. godine. Brod se tada zadržavao iznad plinovoda koji povezuje Irsku i Ujedinjeno Kraljevstvo te je pritom uključio svoj transponder. Time je, prema procjenama irskih dužnosnika, vrlo jasno pokazao da se nalazi u neposrednoj blizini jedne od najvažnijih energetskih infrastruktura u regiji. Posljednjih tjedana irske vlasti primjećuju i sve veći broj ruskih brodova iz takozvane "flote iz sjene" koji prolaze sjevernim Atlantikom kako bi zaobišli britanske i francuske vode, gdje su kontrole posljednjih mjeseci dodatno pooštrene.
Za irske sigurnosne službe takvi događaji predstavljaju dokaz da zemlja više nije "izvan fokusa", kako se godinama smatralo. Umjesto toga, Irska se sve više nalazi na prvoj liniji zaštite europske kritične infrastrukture. Razlog tome nije samo njezin geografski položaj. Irske vode među najvažnijima su u Europi jer kroz njih prolazi velik broj trgovačkih ruta, plinovoda i podmorskih internetskih kabela koji povezuju Europu i Sjevernu Ameriku.
Procjenjuje se da gotovo 75 posto svih transatlantskih podmorskih komunikacijskih kabela prolazi kroz ili neposredno uz irsku isključivu gospodarsku zonu, morsko područje koje se proteže 200 nautičkih milja od obale i čak je sedam puta veće od kopnenog teritorija države. Upravo zahvaljujući toj infrastrukturi brojne američke tehnološke kompanije posljednjih su godina izabrale Irsku za svoje europsko sjedište.
Kada je prošlog mjeseca Irska preuzela rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije, sigurnost je odmah postavljena među glavne prioritete šestomjesečnog mandata. Ministrica vanjskih poslova Helen McEntee tada je poručila da će Irska zajedno s ostalim članicama Europske unije raditi na zaštiti kritične infrastrukture i jačanju ukupne europske sigurnosti.
Naglasila je kako se Irska više ne može smatrati državom koja je izolirana od suvremenih prijetnji. Takve izjave predstavljaju značajan zaokret u odnosu na dosadašnju irsku obrambenu politiku. Početkom godine McEntee je predstavila prvu nacionalnu pomorsku strategiju u povijesti zemlje. Njezin je cilj prekinuti ono što se godinama nazivalo "morskim sljepilom", odnosno uvjerenje da je sigurnost prvenstveno pitanje kopna, a ne mora.
Strategija predviđa razvoj sposobnosti za nadzor teritorijalnih voda, zaštitu podmorske infrastrukture te jačanje obrambenih kapaciteta na moru. Ipak, stručnjaci upozoravaju da će za ostvarenje tih ciljeva biti potrebno mnogo više ulaganja. Umirovljeni časnik irske mornarice Caoimhín Mac Unfraidh smatra da je nova strategija dobar početak, ali upozorava kako su izdvajanja za obranu i dalje skromna.
Prema njegovim riječima, Irskoj su potrebni novi ratni brodovi, suvremeniji senzori, dodatna ulaganja u sonar i radarske sustave, veći broj mornaričkih baza te intenzivnije kampanje za zapošljavanje novih pripadnika mornarice. Koliko su problemi ozbiljni pokazali su i službeni podaci iz prošle godine prema kojima su od ukupno osam brodova irske mornarice samo dva bila operativna, ponajviše zbog nedostatka ljudstva.
Na slabosti obrambenog sustava ukazao je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je ranije odbio ponudu Dublina za slanje 27 lakih oklopnih vozila jer bi njihova obnova, prema njegovim riječima, koštala više nego što bi vojna pomoć vrijedila. Irska vlada odgovara kako je za razdoblje od 2026. do 2030. osigurano 1,7 milijardi eura kapitalnih ulaganja u obranu, što predstavlja povećanje od 55 posto u odnosu na prethodni investicijski ciklus. Istodobno navodi da je tijekom prošle godine broj novih pripadnika mornarice povećan za 12 posto, što smatra prvim znakovima oporavka.
Unatoč tome, Irska i dalje ostaje država s najmanjim obrambenim izdvajanjima u Europskoj uniji. Tijekom 2024. godine za obranu je izdvojila svega 0,2 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je prosjek Europske unije iznosio 1,3 posto. Zbog toga posljednjih godina sve češće stižu kritike europskih partnera koji smatraju da država koja nadzire tako važan dio europske pomorske infrastrukture mora preuzeti i veći dio odgovornosti za njezinu zaštitu.
To je upravo ono što se posljednjih mjeseci postupno mijenja. Irska ne odustaje od svoje vojne neutralnosti, ali ruske aktivnosti u njezinim vodama jasno su pokazale da geografska udaljenost više nije dovoljna zaštita u vremenu kada podmorski kabeli, plinovodi i pomorski promet postaju jednako važni za europsku sigurnost kao i kopnene granice.
Otvori KEKS Pay
