Napetost u Europi raste dok Rusija pojačava svoje provokacije, koristeći dronove, borbene zrakoplove, pa čak i prijetnje raketnim napadima kako bi testirala reakcije Zapada. Neutralna Švicarska, iako nije članica NATO-a, sve više postaje potencijalna meta, upozoravaju stručnjaci. Postavlja se pitanje: može li se sličan scenarij dogoditi u Zürichu, Bernu ili Ženevi? Prema bivšem zapovjedniku švicarskih zračnih snaga Bernhardu Mülleru, Rusija bi mogla ciljati neutralne zemlje poput Švicarske kako bi testirala reakcije međunarodne zajednice. "Postoji opasnost da Rusija iz daljine pokrene istraživačke napade na Švicarsku", rekao je Müller za Sonntagszeitung. Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi iskoristiti takve akcije kako bi procijenio koliko daleko može ići bez izazivanja ozbiljnijeg odgovora NATO-a. "U Poljskoj i baltičkim državama već vidimo kako Rusi stalno testiraju granice", dodao je. Prošli tjedan, više od 20 ruskih dronova, uključujući modele tipa Shahed, prešlo je iz Bjelorusije u Poljsku tijekom napada na Ukrajinu. NATO je odgovorio aktiviranjem svojih snaga, ali incidenti pokazuju da Rusija namjerno ili „slučajno“ prodire u zračni prostor članica. U petak je estonski zračni prostor narušen od strane ruskih borbenih zrakoplova, što je dodatno eskaliralo situaciju. Švicarska vojska suočava se s ozbiljnim izazovima. Ministar obrane Martin Pfister prošli tjedan je priznao: "Naš sustav protuzračne obrane trenutno ne bi mogao odbiti upad dronova". Ovo se ne odnosi samo na dronove, već i na balističke rakete, hipersonične rakete i krstareće rakete, upozorava Müller. "Daleko smo od obrambenog sustava protuzračne obrane", rekao je, naglašavajući da Švicarska mora biti spremna prije 2030., prenosi Blick.ch.
Savezno ministarstvo obrane (DDPS) potvrdilo je da trenutni sustavi, poput zrakoplova F/A-18 ili protuzračnih topova, nisu sposobni suprotstaviti se malim dronovima, krstarećim raketama ili hipersoničnom oružju. Paul Winiker, bivši vijećnik luzernske vlade i član udruge Pro Militia, upozorio je da je prva faza hibridnog ratovanja, kibernetički napadi, već započela. "Sljedeća faza su zračni napadi", rekao je za Sonntagszeitung. Švicarska vlada poduzima mjere kako bi ojačala svoju obranu. Naručeno je 36 borbenih zrakoplova F-35 i pet sustava Patriot za protuzračnu obranu većeg dometa, što bi trebalo zaštititi otprilike trećinu teritorija zemlje. Osim toga, nabavlja se pet paljbenih jedinica Iris-T za obranu srednjeg dometa. Međutim, ovi projekti suočavaju se s kašnjenjima i dodatnim troškovima. Još ozbiljniji problem je nedostatak streljiva, čak i s novim oružjem, vojska bi brzo ostala bez zaliha u slučaju sukoba. Dok Rusija nastavlja testirati NATO i neutralne zemlje, pitanje je može li Švicarska učinkovito zaštititi svoj zračni prostor. Stručnjaci upozoravaju da je potrebna hitna modernizacija obrambenih sustava kako bi se zemlja pripremila za potencijalne prijetnje. "Ne možemo isključiti zračni napad na Zürich, Bern ili Ženevu", zaključio je Müller. Dok Europa balansira na rubu daljnje eskalacije, Švicarska se suočava s izazovom očuvanja svoje neutralnosti u sve nesigurnijem svijetu.
Otvori KEKS Pay
