U antičko doba Kartaga je bila moćna država-grad na obali Tuniskoga zaljeva, trgovačka i pomorska velesila koja je nadzirala cijelo zapadno Sredozemlje. Nakon dvaju izgubljenih ratova s Rimom, Kartaga se brzo oporavila i nastavila ugrožavati rimsku pomorsku trgovinu. U Rimu nije bilo teško stvoriti raspoloženje za novi ratni obračun, Treći punski rat. Nakon trogodišnje opsade grada, vojskovođa Publije Kornelije Scipion 21. ožujka 146. pr. Kr. pokrenuo je rimske legije u završni juriš na gradske bedeme. Nedugo nakon toga Kartaga je uništena do temelja, nestavši zauvijek sa svjetske pozornice. Kolika je bila mržnja Rimljana prema sredozemnom suparniku, najbolje pokazuje to da je senator Katon svaki svoj govor poslovično završavao poklikom: "Uostalom, mislim da Kartagu treba razoriti!"

Kad se Kartaga uplela u rat sa susjednim Numiđanima, Rimljani su to prosudili kao povredu mirovnoga ugovora i 149. pr. Kr. iskrcali 50.000 vojnika pod zapovjedništvom Maniusa Maniliusa u Africi. Iako je Kartaga ponudila predaju, Rim je izazivao stare neprijatelje. Najprije je tražio 300 talaca plemenita roda, a onda i sve kartaško oružje: 200.000 kompleta vojne opreme i 2000 ratnih strojeva. No Rimljanima ni to nije bilo dovoljno. Kartažani su se trebali iseliti u unutrašnjost, a grad sravniti sa zemljom! Taj je ultimativni zahtjev izazvao toliki bijes i mržnju da su Kartažani pograbili oružje, spremni na borbu na život i smrt. Opsada velikog grada trajala je tri godine. Rimska vojska, koja je u međuvremenu narasla na 80.000 pješaka i 4000 konjanika, u gradu je blokirala oko 300.000 civila i oko 90.000 branitelja, koji su Kartagu pretvorili u golemi arsenal. Poslije početnih neuspjeha Rimljani su za novog vojskovođu, odnosno konzula izabrali mladog Publija Kornelija Scipiona. 

Da bi ga zbog njegovih godina mogli izabrati, čak su i promijenili zakon. Scipion je uspio ponovno uvesti disciplinu među postrojbama, s njima pobijedio Kartažane kod Nepherisa te čvršće opsjeo grad, izgradivši mol kojim je blokirao ulaz u luku. Nakon silnih napora i napada Rimljani su konačno uspjeli prodrijeti u grad. Poslije šestodnevnih uličnih borbi za svaku kuću, preostala šačica branitelja zapalila je Eskulapov hram i bacila se u vatru. Rimljani su uspjeli zarobiti samo jednu desetinu stanovništva, oko 50.000 ljudi, koje su prodali u roblje. Više od 350.000 Kartažana bilo je ubijeno, dok su Rimljani izgubili oko 17.000 vojnika. Rimski osvajači sedamnaest su dana rušili i uništavali grad u plamenu. Na kraju odmazde Scipion je na mjestu razorene Kartage dao plugom izorati brazdu u znak njezina potpuna uništenja.

Porezna uprava građanima poslala važnu obavijest