Gotovo sa sigurnošću možemo zaključiti da je koncem 4. st. pr. Kr. rimska vojska raspolagala ukupno četirima legijama. Međutim ne postoji nikakvo drevno svjedočanstvo koje bi upućivalo na to kada su i kako nove legije postale rimska stvarnost. Stoga se moramo nastaviti služiti nagađanjem, procjenama i vjerojatnošću s jedne strane i inferencijom ili izvođenjem »posrednih« zaključaka s druge strane. Takav tip problema s kojim se susrećemo mogao bi postati rješivim kada uvidimo da je brojčano povećanje rimskih legija možda uslijedilo kao rezultat dvaju sasvim različitih procesa. S jedne strane postojeće ljudstvo najvjerojatnije se našlo podijeljeno na veći broj postrojbi (tj. čisto organizacijski razvoj ne uključuje nužno povećanje broja ljudstva). S druge strane, moguće je da je riječ o slučaju u kojem su nove postrojbe ustrojene u vidu pojačanog novačenja.
Štoviše, sasvim je izvjesno da su oba procesa bila djelatna u tom povećanju broja legija, ali u različitim stupnjevima razvoja rimske vojne sile...
Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne povijesti od 5. svibnja na svim kioscima!
vidi onog Hrvata sa podignutim mačem