Hrvoje Spajić

Podijelite

Hrvoje Spajić

Prikaži sve

Svi članci autora

Uspon Osmanlija (1299.-1413.)

Vlad III. Drakula - Križar protiv Osmanlija

Njegove taktike, pristup vojevanju i vojskama koje je dao izgraditi pomalo su nalik minijaturnoj verziji vojnih promjena što su se zbivale diljem Europe u 15. stoljeću.

Sveti Juraj - Rimski vojnik pretorijanac na dvoru cara Dioklecijana

Osuđen je na smrt jer je odbio odreći se svoje kršćanske vjere. Uskoro je postao jedan od najslavljenijih svetaca i najvećih mučenika u kršćanstvu.

Periklo strateg

Periklo je baš kao strateg, služba na koju je biran u više navrata, predvodio Atenjane u ratovanju, bivajući obasipan raznoraznim laureatima zbog svoje vojničke slave; i upravo se kao strateg našao u položaju participirati u raspravama Vijeća (Areopag).

Vojni kodovi - rat kodova od antike do hladnoga rata

U početku su kodovi uključivali samo jednostavno kombiniranje slova abecede, ali od 16. stoljeća neki su kodovi postali toliko složeni da ih je bilo gotovo nemoguće razbiti. Što su tvorci izmišljali zamršenije kodove, to su razbijači kodova postajali sve sofisticiraniji

Mameluci - Vitezovi islama 1250.-1517.

U Europi su egipatski Mameluci upamćeni kao tzv. „Kraljevi-robovi“ koji su izbacili križare iz Svete Zemlje. Međutim, oni su uistinu bili nešto više od toga.

Popuna praznine u domaćoj znanosti

U fokusu ovoga djela, u nakladi Despot infinitusa, nije prikazati čitavu povijest sukoba – uvjetno rečeno – Istoka i Zapada, nego rasvijetliti kako je do njega zapravo došlo i kako se on vodio.

Maurikijev "Strategikon" - Priručnik bizantske vojne strategije

U „Strategikonu“ čitatelj može otkriti iznimno vrijedan izvor ne samo za ranu bizantsku povijest nego i za povijest umijeća ratovanja općenito. „Strategikon“ pruža vrijedne uvide u samu bit bizantskoga vojnog etosa.

Veći dio rimske rane povijesti bez profesionalne vojske

Ova knjiga nije prikaz povijesti Rimske Republike i Carstva. Ovo je prije svega sažet pregled rimske vojne mašinerije od razdoblja utemeljenja Rima u 8. st. pr. n. e. pa sve do pada Rimskoga Carstva u 5. st. n. e., s vrlo kratkim osvrtom na izdržljivije Bizantsko Carstvo.

Korijeni križarskoga rata i velikoga džihada

Kršćanski „sveti rat“ i ideologija koja ga je nadahnula predstavljali su poricanje miroljubive crte u kršćanstvu, jednako kao što je veliki džihad utihnuo miroljubive poruke u islamu.

Prethodna
1
2
3
4
5
6
Sljedeća