U ljeto 1945. carski Japan našao se u bezizlaznoj situaciji. Mornarica i zrakoplovstvo praktički nisu više postojali, industrija i gradovi bili su uništeni bombardiranjima, podmornice su blokirale sav pomorski promet, a rezerve nafte dostajale su za samo oko mjesec dana. Svjesni toga predstavnici japanske Vlade pokušali su preko Moskve, s kojom su imali sporazum o nenapadanju, stupiti u pregovore o separatnom miru. No Japanci nikako nisu htjeli prihvatiti Postdamsku deklaraciju prema kojoj bi Saveznici okupirali japansko otočje. Budući da Amerikanci nisu htjeli žrtvovati svoje vojnike za invaziju Japana, bacili su na Hirošimu 6. kolovoza 1945. nuklearnu bombu. »Little Boy« – prva atomska bomba američke vojske – ubila je oko 60–70 000 ljudi, a njezin udar uništio je više od 10 km2 grada, potpuno razorio 68% zgrada, a još 24% oštetio.
Dva dana nakon što su Amerikanci bacili prvu atomsku bombu SSSR je, 8. kolovoza 1945, objavio rat Japanu. Bilo je to u duhu Staljinova obećanja koje je dao na Teheranskoj konferenciji da će pola godine nakon kapitulacije Njemačke objaviti rat Zemlji Izlazećeg Sunca. S tri strane milijun i pol sovjetskih vojnika, potpomognutih Mongolskom narodnom armijom, ušlo je u Mandžuriju. U brzom prodoru sovjetske su snage potisnule japansku Kvantunšku vojsku koja je brojala oko milijun dobro uvježbanih elitnih vojnika. U samo dva tjedna zauzeti su cijela Mandžurija, južni Sahalin i dio Kurilskih otoka te neke luke u Koreji. U kratkom Sovjetsko- japanskom ratu Japanci su imali 80 000 mrtvih, a gotovo 600 000 vojnika je zarobljeno. Nakon Hirošime uslijedio je i drugi udar atomskom bombom. Bombom »Fat Man« koja je bačena na Nagasaki 9. kolovoza ubijeno je još 40 000 ljudi. Tek nakon druge bombe i objave rata SSSR-a Vlada i car počeli su ozbiljno razmišljati o kapitulaciji. Vojni vrh tomu se oštro protivio tvrdeći da Amerikanci nemaju više bombi, no caru je poslano izvješće obavještajne službe s izjavom oborena američkog pilota Marcusa Mc- Dilde koji je tvrdio da Amerikanci raspolažu sa stotinu nuklearnih bombi.
No McDilda je to izmislio samo kako bi spasio život, dok su u stvarnosti Amerikanci raspolagali samo još jednom bombom. No zbog tih informacija car je Vladi naredio da se prekinu ratna djelovanja. Japanci su samo inzistirali da se nakon okupacije ne dira careva ličnost. Nezadovoljni časnici predvođeni bojnikom Katanakom pokušali su državni udar, no usred udara car Hirohito se 15. kolovoza 1945. prvi put javnosti obratio putem radija i objavio poraz, pa je puč propao. Mnogi Japanci uopće nisu razumjeli cara koji je govorio arhaičnim ceremonijalnim jezikom. No kada su shvatili o čemu je riječ tisuće japanskih časnika i vojnika počinile su samoubojstvo, dok su ubrzo Amerikanci započeli okupaciju Japana.
Ratni zlocin koji nikad nije procesuiran...demokracija u svem svom svijetlu.