Od ovoga četvrtka (5. veljače) više nije na snazi sporazum Novi START (New START) između Rusije i SAD-a. Čak je i papa Lav ponovno pozvao obje strane da ga produlje.
Što je Novi START?
START je kratica za „Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja” (Strategic Arms Reduction Treaty) i odnosi se na nuklearno oružje dugog dometa SAD-a i Rusije. Novi START je sporazum iz 2010. godine kojim se ograničava broj raspoređenih strateških nuklearnih bojevih glava za obje strane na po 1.550, a broj nosača bojevih glava, poput interkontinentalnih projektila, podmornica s odgovarajućim sustavima i bombardera, na po 800, piše DW.
Svakoj je strani dopušteno provoditi inspekcije u drugoj zemlji u svrhu provjere. Sporazum su potpisali tadašnji predsjednici Barack Obama i Dmitrij Medvedev i on je posljednji preostali sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između SAD-a i Rusije. Prvi takav sporazum bio je SALT I iz 1972. godine.
Što se događa kada istekne Novi START?
Tada više ne postoje gornje granice za strateške nuklearne arsenale dviju najvećih nuklearnih sila. „To je vrlo loše za globalnu sigurnost”, rekao je u utorak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Svijet bi se mogao suočiti s novom, nekontroliranom utrkom u nuklearnom naoružanju.
To također označava početak nove ere neizvjesnosti. Novi START definirao je i međusobne inspekcije i razmjenu podataka, koje su pridonosile povjerenju i transparentnosti. Cilj sporazuma bio je i spriječiti da jedna strana „pogreškom” riskira nuklearni napad, samo zato što je pogrešno protumačila informacije o protivniku.
Što žele SAD i Rusija?
Ruski predsjednik Vladimir Putin želio je jednogodišnje produljenje kako bi se dobilo vrijeme za nove pregovore o sporazumu. Donald Trump je Putinov prijedlog u rujnu 2025. godine najprije okarakterizirao kao „dobru ideju”, ali nakon toga nisu uslijedili nikakvi konkretni potezi.
Bilo je to vrijeme kada su se dvije strane imal posebno dobre odnose – na štetu Ukrajine, čega su se europski čelnici pribojavali. No nakon toga čini se da je Trump promijenio mišljenje. U intervjuu za New York Times o sporazumu je rekao: „Kad istekne, istekao je. Mi ćemo jednostavno napraviti bolji sporazum.” Pritom je iznio mišljenje da bi i nuklearna sila Kina trebala biti uključena.
Kakva je pretpovijest Novog START-a?
Kao što je istaknuto i u samom nazivu sporazuma „novi”, on je imao prethodnike. Postojali su START I i START II. START I inicirao je američki predsjednik Ronald Reagan tijekom Hladnog rata, a potpisao ga je 1991. godine, pet mjeseci prije raspada Sovjetskog Saveza, Reaganov nasljednik George Bush, sa sovjetske strane Mihail Gorbačov. Sporazum je stupio na snagu krajem 1994. godine.
Za razliku od START-a I, sporazum START II, sklopljen 1993. godine, nikada nije stupio na snagu, jer su se napetosti između Moskve i Washingtona, nakon razdoblja približavanja, ponovno povećale. Međutim, interes za strateško nuklearno razoružanje ostao je prisutan i u Washingtonu i u Moskvi. Na kraju je postignut Novi START, koji je stupio na snagu 2011. godine. Namjera je bila da on bude „novi početak” za bilateralne odnose.
Što se promijenilo pod Donaldom Trumpom?
Tijekom njegova prvog mandata (2017. – 2021.) SAD su se povukle iz nekoliko sporazuma o kontroli naoružanja s Rusijom, ali ne i iz Novog START-a. Već tada je Trump želio uključiti Kinu u pregovore o obnovi sporazuma, ali bez uspjeha.
Kada je Novi START istekao u veljači 2021. godine, Trumpov demokratski nasljednik Joe Biden već je bio na vlasti i zalagao se za njegovo petogodišnje produljenje. Rusija je, pod predsjednikom Putinom, također bila za. Tako je osigurano njegovo produljenje do veljače 2026. godine.
Kakve veze START ima s ratom u Ukrajini?
Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. godine u početku nije promijenila ništa u vezi sa sporazumom Novi START, unatoč tome što su napetosti između Moskve i Washingtona znatno porasle. Oko šest mjeseci nakon početka rata Rusija je potom osporila pristup američkim inspekcijama svojim vojnim bazama. U veljači 2023. godine suspendirala je svoje sudjelovanje u sporazumu zbog američke potpore Ukrajini, ali se namjeravala i dalje pridržavati dogovorenih ograničenja.
Ono što je značajno, gledano unatrag, jest da se Ukrajina 1991. godine dodatnim protokolom u sporazumu START I obvezala riješiti svojeg nuklearnog oružja iz sovjetskog razdoblja. Ukrajinsko vodstvo će, kako se pokazalo, zbog te odluke gorko požaliti, najkasnije kada je, nešto više od 30 godina kasnije, između nje i Rusije izbio rat.
Kakva je uloga Kine?
START sporazumi potpisani su u vrijeme kada su Rusija i SAD još bile neupitne nuklearne sile. Međutim, od tada se Kina uzdigla ne samo u ekonomsku, nego i u vojnu velesilu. Zbog toga Donald Trump tvrdi da bi nova verzija Novog START-a bez sudjelovanja Kine bila besmislena. Procjenjuje se da Peking posjeduje oko 600 nuklearnih bojevih glava i da brzo širi svoj arsenal.
U SAD-u je kongresna komisija još 2023. godine upozorila da se zemlja suočava s izazovom istodobnog odvraćanja ne samo jednog, nego dva jednako snažna nuklearna protivnika. No Peking odbacuje svako ograničenje svog nuklearnog oružja, tvrdeći da je njegov arsenal znatno manji od arsenala druge dvije nuklearne sile.
Kako bi se mogao spasiti Novi START?
Osim blokade Pekinga, obnova sporazuma je otežana i iz drugih razloga. Rusija je u međuvremenu razvila sustave koji se mogu koristiti za nuklearno oružje, a koji ne potpadaju pod izvorne definicije Novog START-a, poput hipersoničnog projektila Orešnik i torpeda Posejdon.
S druge strane, Moskva Trumpove planove za svemirski sustav proturaketne obrane Zlatna kupola vidi kao pokušaj promjene strateške ravnoteže. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov također je izjavio da bi Rusija bila prisiljena, u slučaju da SAD postavi sustav proturaketne obrane na Grenlandu, poduzeti odgovarajuće vojne protumjere.
Kakve su reakcije u Europi?
Istjecanje Novog START-a zabrinjava i Europljane. Tome se pridružuje i zabrinutost, potaknuta brojnim izjavama Donalda Trumpa, da američki nuklearni štit više ne vrijedi neograničeno za Europu. To je izazvalo rasprave o europskoj nuklearnoj obrani. Jedna od ideja jest da bi dvije europske nuklearne sile, Francuska i Velika Britanija, štitile i druge države poput Njemačke. Kancelar Friedrich Merz sada je potvrdio da se s obje zemlje vode odgovarajući razgovori. „Znamo da ovdje moramo donijeti neke strateške, kao i vojno-političke odluke, ali za to još nije zrelo vrijeme.”
Ta razmatranja još nisu daleko odmakla. Između ostaloga, ostaje nejasno tko bi donio odluku o mogućem nuklearnom napadu. Situaciju dodatno komplicira činjenica da Rusija također želi uključiti britanski i francuski nuklearni arsenal u svaki mogući novi ugovor, s obzirom na to da su obje zemlje saveznice SAD-a.
Otvori KEKS Pay
