Prije 810 godina križarska vojska uz pomoć Mlečana i njihovih brodova 12. travnja 1204. osvojila je slavni Carigrad, prijestolnicu nekada moćnog Bizantskog, a nasljednika Rimskog Carstva na Istoku. Carigrad, odnosno Konstantinopol bio je središte velike države još od doba rimskih careva. Nakon što su križari probili moćne zidine tri je dana trajalo pljačkanje i ubijanje. Najvrednije blago tadašnjega kulturnog svijeta osvajači su podijelili među sobom ili barbarski uništili. Posljedice velike pljačke i danas su vidljive u Veneciji.

Divovski brončani konji, ukradeni s carskog hipodroma, jedan su od najpoznatijih ukrasa „grada na lagunama“. Okupacija Carigrada bila je posljedica lukave i bezobzirne mletačke politike koja je zbog kontrole trgovačkih putova težila prevlasti na Istoku. Kad je papa Inocent III. pokrenuo četvrti križarski rat, kojemu je cilj bio Egipat, lukavi mletački dužd Enrico Dandolo ponudio je križarskoj vojsci prijevoz svojim brodovima. Kako križari nisu imali dovoljno novca da to plate, ponudio im je da za mletačke interese osvoje hrvatski grad Zadar. Križari su taj podli ugovor ostvarili ognjem i mačem. Zatim su se okrenuli i protiv kršćanskog Carigrada, jer su im Venecija i pretendent na bizantsko prijestolje obećali golemu novčanu nagradu Budući da obećane nagrade nije bilo zbog dinastijskih borbi i pobuna bizantskog stanovništva, križari su se sami naplatili silom oružja. Mlečani su prednjačili u bezobzirnoj otimačini, ali to nije bio kraj bizantskih nevolja. Padom Carigrada uspostavljeno je križarsko, takozvano Latinsko Carstvo, a jedinstvo velike države razbijeno je na još tri dijela – Nikeju, Epir i Trapezunt. Strana vlast potrajala je više od pola stoljeća, sve do 1261. kada je Mihajlo Paleolog ponovno zauzeo Carigrad i obnovio Bizant.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura