Nakon brzog napredovanja u Komunističkoj partiji, Mihail Gorbačov je dan nakon smrti Konstantina Černenka izabran za novog generalnog tajnika (vođu) Sovjetskog Saveza. Gorbačov je radikalno transformirao sovjetsko društvo i međunarodne odnose zemlje tijekom sljedećih šest godina.
Gorbačov je rođen 1931. godine blizu Stavropolja. Podrijetlom iz seljačke obitelji, kao mladić se pridružio Komunističkoj partiji. Godine 1952. otputovao je u Moskvu kako bi diplomirao na pravnom fakultetu. Nakon povratka u rodni kraj, Gorbačov je postao veoma aktivan u stranci te je vrlo brzo napredovao kroz gustu birokraciju Komunističke partije. Njegova inteligencija i sposobnost iskorištavanja prilika doprinijele su njegovu uspjehu, piše History.com.
Uvijek se vezao za "važne" mentore kao što su Juri Andropov - šef zloglasnog KGB-a - ruske tajne policije. Uz podršku Andropova, Gorbačov je 1971. godine izabran u Centralni Komitet Komunističke partije.
Tijekom sljedećih petnaest godina, Gorbačov je marljivo radio na svojoj karijeri te je davao podršku sovjetskom vođi Leonidu Brežnjevu. Kada je Brežnjev preminuo 1982. godine, Andropov je naslijedio njegovo mjesto. Bilo je svima jasno da će Andropova naslijediti mladi Gorbačov, ali ga "stari" komunisti jednostavno nisu voljeli zbog njegove velike aktivnosti i htijenja. Nije trebao čekati drugu priliku jer je godinu dana kasnije Černenko preminuo. Uz iznenadne smrti Andropova i Černenka, Gorbačov je nadživio svoju jedinu ozbiljnu konkurenciju te je postao novi "veliki vođa" Sovjetskog Saveza dana 11. ožujka 1985. godine.
Gorbačov je sljedećih šest godina vodio Sovjetski Savez kroz niz veoma ishitrenih reformi u tuzemstvu i inozemstvu. Narod u njemu više nije vidio tipičnog vođu "čelične šake", a on je sve više reformirao već pokvaren ekonomski sustav zemlje. Na međunarodnoj sceni marljivo je radio kako bi popravio i ojačao odnose sa SAD-om, a 1987. godine Gorbačov i predsjednik Ronald Reagan potpisali su (INF) ugovor koji je smanjivao broj raketa srednjeg dometa koje su držali u Europi.
Međutim, možda je ipak prebrzo išao s promjenama. Krajem 1980-ih godina Sovjetski Savez pucao je po šavovima. Istočnoeuropski su sateliti postajali vremenom neovisni, razne ruske republike tražile su neovisnost, a ekonomski sustav svakoga je dana tonuo sve dublje i dublje.
U prosincu 1991. godine, Gorbačov je dao ostavku na mjesto predsjednika, a Sovjetski Savez se raspao.
>>Sovjetski udar preko Karelijske prevlake
