Pula je i prije rata bila najjača austrougarska obalna tvrđava, a naoružanje je pojačano tijekom rata. Tako je 15. svibnja 1915. obalno topništvo uključivalo jednu suvremenu haubicu kalibra 420 mm, šest topova kalibra 305 mm, dva mužara kalibra 305 mm, 16 topova kalibra 280 mm (od čega četiri suvremena), tri topa kalibra 240 mm, četiri mužara istog kalibra, 36 mužara kalibra 210 mm, dva topa kalibra 190 mm i 34 topa kalibra 150 mm. Osim te 104 teške cijevi postavljeno je još 157 manjih topova. U kopnenom obrambenom pojasu bilo je 110 teških i srednjih topova, 140 pretežito zastarjelih lakih topova i 86 strojnica. Mornarički topovi na kopnu i Brijunima nalazili su se u utvrdama, neki i u oklopnim kulama, a štitili su Fažansko sidrište, ulaz u luku i južne prilaze luci. S brda Kope je područje kod Premanture nadzirala jaka bitnica topova kalibra 150 mm, dok je pokretna bitnica haubica kalibra 420 mm štitila južni bok. Kopnene fortifikacije su proširene prema istoku, ali je 1914. sjeverni pojas obrane bio zastario i trebalo ga je proširiti prema sjeveru. Luku Mali Lošinj - također dio pulskog obrambenog područja - štitili su stariji topovi, a bitnice na glavnom položaju na brdu Tovar (Monte Asino) osuvremenjene su 1907. s dva topa kalibra 240 mm i nekoliko mužara kalibra 210 mm. Stari bojni brod Mars također je bio dio lučke obrane. Vojnu posadu tvrđave Pula činilo je 1. lipnja 1915. - zajedno s tri Pomorske bojne i s obalnim posadama u Rovinju, Labinu i tvrđavi Lošinj - ukupno 1410 časnika i 51.840 vojnika, koji su raspolagali s 3500 teglećih konja i 1200 volova. Mornarički dio tvrđavske posade (ne računajući osoblje flote i Pomorskih bojni) je brojao 1000 časnika i 5070 ljudi. Mornarica je posvećivala veliku pozornost minskom ratu, tako je za obranu Pule položeno 1500 mina u "zrakama" od obale prema pučini do 10 nM udaljenosti, a prolaze između pojedinih minskih polja i putove duž obale pokrivale su obalne bitnice. Mine predviđene za obranu Trsta su skladištene u Trstu i Puli, a položene su tek kad je počeo rat s Italijom.
Vojske
Nema desanta na austrougarski Jadran
Za tako opsežnu operaciju Antanta nikad nije imala dovoljno vojske, pa nisu ostvareni ni francuski planovi osvajanja Boke 1914., ni talijanska ideja iskrcavanja na Lastovu ili Pelješcu 1915.
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
