Naslovnica

Okupacija i kolaboracija u Norveškoj

Norvešku kolaboraciju, a i kolaboraciju uopće obilježit će jedno ime - Quisling od kojega će nastati derivat za sve one koji su odlučili postati kolaboracionisti - kvlislinzi
04. kolovoza 2016. u 09:11 2 komentara 2061 prikaza
Bundesarchiv Bild - Nijemci Norveška
Foto: Wikimedia CC

Još od srednjeg vijeka politička i vojna povijest Norveške vezana je uz susjedne Švedsku i Dansku, a posebno nakon stvaranja „Kalmarske unije“ 1397. godine koja je obuhvatila Norvešku, Dansku i Švedsku pod vlašću danske kraljevske dinastije. Kraljevina Švedska iz navedene je Unije istupila 1523. godine, a nakon toga Kraljevina Danska upravljala je Norveškom kao svojom provincijom. Danska se 1807. godine upušta u dugi rat s Engleskom koji završava 1814. godine porazom Danske. Poražena Danska (prema odredbama mirovnog sporazuma iz Kiela, potpisanog 14. siječnja 1814.) cjelokupno područje Norveške prepuštena upravljanje Švedskoj. Nakon neuspjeha Švedske da oružjem pokori Norvešku u kratkotrajnom „Švedsko-norveškom ratu“ (veljača – listopad 1814.) Norveškoj je priznata unutarnja autonomija sa svojim parlamentom i ustavom. Krajem iste godine potpisan je sporazum o stvaranju švedsko-norveške unije. U vrijeme postojanja navedene unije u Norveškoj dolazi do gospodarskog procvata, a njezina trgovačka mornarica postaje treća na svijetu po tonaži raspoloživih trgovačkih brodova. Norveška teži sve većoj samostalnosti te početkom 20. stoljeća dolazi do spora sa Švedskom oko uspostave neovisne norveške konzularne službe. Napetosti sa Švedskom dovode sredinom 1905. godine do raskida unije te je krajem iste godine plebiscitom danski kraljević Karlo izabran za norveškog kralja Haakona VII., čime je Norveška postala potpuno neovisna država.

Tijekom Prvoga svjetskog rata Kraljevina Norveška ostaje neutralna, međutim, velike gubitke trpi njezina trgovačka mornarica (većina norveških trgovačkih brodova tijekom Prvoga svjetskog rata plovi pod britanskom zastavom, što ih je činilo legitimnim ciljevima napada njemačkih podmornica). Do kraja Prvoga svjetskog rata Norveška je izgubila gotovo 50 posto svojih trgovačkih brodova (najviše poslije britanske trgovačke mornarice). I nakon okončanja Prvoga svjetskog rata Kraljevina Norveška ostaje vjerna politici stroge neutralnosti...

Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne povijesti od 4. kolovoza na svim kioscima!

  • t12matija:

    opkopar,vojske i krugovalno dojavnistvo..

  • Avatar nemam-pojm@
    nemam-pojm@:

    Molim autora da ne zaboravi napisat da je nj.mornarica i avijacija spriječila pokušaj kralj.mornarice da zauzme narvik. - nj.vermaht je istovremeno napao fra, belg,lux, niz, dansku i norvešku. Što je najveća uspjeßna voj.operacija u povjesti