Naslovnica

Oružje senjskih uskoka

Njihovo naoružanje bilo je istovjetno ili vrlo slično naoružanju plaćenih hrvatskih pješačkih vojnika koji su služili u utvrdama sedam kapetanija tadašnje Hrvatske i Slavonske vojne krajine.
08. srpnja 2018. u 14:00 0 komentara 621 prikaza
Foto: visitsenj.com

Razdoblje borbenih djelovanja senjskih uskoka između pada Klisa 1537. i raseljavanja uskoka iz Senja 1618. godine predstavlja značajnu epopeju hrvatske vojne prošlosti. Osnovno razdoblje njihove djelatnosti zbivalo se između 1580. i 1618. godine, u vrijeme dvaju velikih ratova, jednoga između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva zvanog Dugi turski rat (1593. – 1606.) i drugoga između Habsburške Monarhije i Mletačke Republike te njihovih saveznika, zvanog Gradiški rat ili Uskočki rat (1616. – 1617.). Upravo su ovi ratovi generirali oružane sukobe duž granice Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva, odnosno kasnije s Mletačkom Republikom. Senjski uskoci djeluju i u sastavu većih formacija habsburške vojske u operacijama kojima rukovode habsburški i hrvatski časnici, primjerice u operacijama oko Siska i Petrinje, ali su ostali upamćeni po autonomnim pljačkaškim pohodima kojima su rukovodili njihovi vojvode, kada su se s oružanim barkama veslaricama zalijetali sve do Dubrovnika te preko Mletačke Dalmacije i Dubrovačke Republike napadali turski teritorij.

Njihove borbe, napadi na Turke, sukobi s Venecijom na moru i borbe po Istri, razmjerno su dobro poznati. Opisani su u mnoštvu objavljenih izvora, u trima sada već klasičnim djelima o povijesti senjskih uskoka te u nizu manjih. Ali o naoružanju senjskih uskoka nije napisano gotovo ništa. Općenito govoreći, njihovo naoružanje bilo je istovjetno ili vrlo slično naoružanju plaćenih hrvatskih pješačkih vojnika koji su služili u utvrdama sedam kapetanija tadašnje Hrvatske i Slavonske vojne krajine. Posade tih utvrda dijelile su se na hrvatske sluge – „crobatische knehte” i njemačke sluge – „deutche knehte”. Ta razlika nije bila samo u narodnosti, odnosno zavičajnosti najamnika, već i u njihovu naoružanju, plaći, ustroju i zapovjednicima. Njemačke su sluge najviše bili porijeklom iz Štajerske, Kranjske i Koruške, dok su hrvatske sluge bili pripadnici osiromašenoga sitnog plemstva i ljudi koji su pred turskim osvajanjima pobjegli iz istočnih i južnih krajeva Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. srpnja 2018.

UVODNIK NOVOG BROJA Novi broj velikim je dijelom posvećen povijesnom oružju i naoružanju RATNICI Hoplit POVIJEST HRVATA Pad Bihaća u ruke Osmanlija 1592.
 
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.