Posljednjeg dana kolovoza 2014. hrvatska je javnost dobila na uvid prvi javni dokument Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA). Za razliku od ranijeg razdoblja ovo je bila dramatična promjena. Nije stoga ni čudno da je objava dokumenta zaokupljala pažnju medija u kojima je to redom bila udarna vijest, kao i pažnju šire javnosti, kako opće, tako i stručne. Ranijih godina hrvatska je javnost prvenstveno mogla svjedočiti uglavnom namjeravanom „curenju podataka“ te, slijedom toga, medijskim izvješćima i (kvazi)znanstveno-stručnim analizama zlouporaba obavještajnog sustava u unutarnjim političkim procesima. U eri politizacije, veliki profesionalni obavještajni uspjesi hrvatskog sustava nisu nalazili put do javnosti. Takvih je uspjeha nepobitno bilo. Primjerice, u pobjedničkome Domovinskom ratu obavještajni je sustav odigrao bitnu ulogu i promatrano kroz prizmu oslobađanja države i ostvarenja državne neovisnosti odnio pobjedu nad moćnim jugoslavenskim obavještajnim strukturama. No, ta časna pobjeda zasjenjena je nizom kasnijih uloga obavještajnog sustava u procesu izgradnje demokratske Hrvatske. Politizacija obavještajnog sustava i zlouporaba obavještajnih agencija u održavanju i osvajanju političke vlasti dostatno uvjerljivo je dokumentirana u relevantnoj znanstvenoj literaturi i desetinama medijskih napisa i izvješća u drugoj polovini 1990-ih godina. Godinama su tajni dokumenti obavještajnog sustava završavali u političkim i inim izvaninstitucionalnim centrima moći služeći za različite obračune ili u (odabranim) medijima. O uzrocima, razlozima i akterima takvog ponašanja hrvatska javnost nikada nije informirana, kao što nisu poznati ni rezultati možebitnih ekspertiza takvih djelovanja koji bi ukazivali na posljedice za nacionalnu sigurnost ili, pak, demokratske tijekove. Stoga je objavljivanje javnog dokumenta 2014. zaista bio radikalan zaokret i odmak od dotadašnje prakse.
Višestruki su razlozi zašto je objava prvog dokumenta pozitivno odjeknula u stručnim krugovima, ali i, što je posebno važno, u široj javnosti. U obrazloženju objave dokumenta iz kolovoza 2014. ravnatelj SOA-e istaknuo je dva temeljna razloga: a) prvi javni dokument obznanjen je sa željom da bude još jedan korak približavanju javnosti i nadom da će b) hrvatskoj javnosti dati bolji uvid u rad SOA-e. Barem su dva krucijalna razloga zašto su ti dosezi ostvareni i zašto je objava dokumenta hvalevrijedan potez. Prvi je svakako sam čin objavlji vanja dokumenta. Tim se činom Republika Hrvatska svrstala u red demokratskih i visokorazvijenih država s vladavinom prava koje opća izvješća o obavještajnim sustavima objavljuju redovito...
Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne povijesti od 4. kolovoza na svim kioscima!
