U Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, 28. lipnja 1914. odjeknuli su pucnji koji su čovječanstvo uveli u Prvi svjetski rat. Rat koji će neviđenom lakoćom u nešto više od četiri godine u smrt odvesti 20 milijuna ljudi uz dotad neviđena razaranja i stradanja carstava, kraljevina, država i gospodarstava. Prvotno nazivan Veliki rat, odnosno Rat koji će okončati sve ratove zapravo je bio samo početak još većih sukoba među svjetskim silama koje će direktno dovesti do još brutalnijeg i smrtonosnijeg sukoba, odnosno izbijanja Drugoga svjetskog rata. Neposredni povod koji je pokrenuo lančanu reakciju prvim međudržavnim vojnim konfliktom Prvoga svjetskog rata, tj. napadom Austro-Ugarske na Kraljevinu Srbiju, odigrao se tijekom lijepoga sunčanoga nedjeljnog dopodneva toga sudbonosnog 28. lipnja 1914. na Balkanu. Naime, tada je Gavrilo Princip, mladi srpski nacionalist i pripadnik nacionalističkog pokreta „Mlada Bosna“, u Sarajevu ispalio fatalne hice u smjeru austrijskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda smrtno ranivši njega i njegovu suprugu Sofiju. Pištolj koji je tom prilikom koristio Gavrilo Princip kako bi izvršio atentat postao je predmet kontroverze koja traje i danas. Dok se istodobno o atentatoru Gavrilu Principu zna sve, pištolj koji je tom prilikom koristio još je uvijek obavijen određenim pokrovom misterije. Zapravo, priča o pištolju kojim je izvršen sarajevski atentat više-manje je priča o trima različitim modelima pištolja koja su pogreškama i raznim nesretnim spletom okolnosti samim činom atentata ostala povezana do današnjih dana...
Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne Povijesti od 5. svibnja na svim kioscima!
