Jedan dan nakon što ga je Francuski konvent optužio te osudio na smrt zbog dogovaranja sa stranim silama, Luj XVI pogubljen je na giljotini na Trgu Revolucije u Parizu, piše History.
Luj je postao kraljem Francuske 1774. godine te se od početka nije znao nositi s teškim financijskim problemima koje je naslijedio od svog djeda, kralja Luja XV. Godine 1789. u zadnjem pokušaju rješavanja financijske krizu u Francuskoj, Luj je okupio tri francuska staleža - svećenstvo, plemstvo i građanstvo. Generalna staleška skupština nije organizirana od 1614. godine te je građanstvo uzelo stvari u svoje ruke. Tako je započela Francuska revolucija. Dana 14. srpnja 1789. godine, izbili su nemiri kada su Parižani napali Bastilju, državni zatvor. Vjerovali su da se unutra čuva streljivo.
Iako je načelno prihvaćao revoluciju, Luj nije prihvaćao savjete od ustavnih monarhista koji su htjeli reformirati monarhiju kako bi je na kraju i spasili. On je dopustio i spletkarenje svoje nepopularne kraljice Marije Antoanete.
Tijekom listopada 1789. godine, narod je marširao prema Versaillesu te je natjerao kraljevski par da odseli u Tuileries. Tijekom lipnja 1791. godine, opozicija je postala toliko snažna da je kraljevski par morao pobjeći u Austriju. Tijekom svog puta, Marija i Luj su uhićeni u Varennesu u Francuskoj te su vraćeni u Pariz. Luj je tada morao prihvatiti ustav iz 1791. godine nakon kojega je postao manje važan čimbenik u Francuskoj.
U kolovozu 1792. godine, par je uhićen te prebačen u zatvor, a u studenome su pronađeni dokazi da je Luj XVI planirao proturevolucionarne poteze s Austrijom i ostalim nacijama. Ubrzo je Luj optužen za veleizdaju.
Sljedećeg je siječnja Luj osuđen na smrt tijesnom većinom. Dana 21. siječnja Luj je ubrzanim hodom prošetao do giljotine te je pogubljen. Devet mjeseci kasnije, Marija Antoaneta je također optužena za veleizdaju te je 16. listopada završila na giljotini kao i njezin muž.
