Uvod u Francusko-njemački rat i kriza oko španjolskog prijestolja
...Na njemačkoj strani dogodila se veoma učinkovita mobilizacija dok je u Francuskoj zavladala opća konfuzija i te su sve zapovijedi prolongirane. Njemačka je uspjela poslati 380 000 vojnika na bojišnicu u samo 18 dana, dok je većina francuskih vojnika stigla kasno na prve linije ili bez odgovarajuće opreme. Njemačke i francuske sukobljene postrojbe bile su postavljene na lijevim i desnim krilima. Nakon bitke kod Wörtha 6. kolovoza 1870. godine, zapovjednik francuskog desnog (južnog) krila, maršal Patrice Mac-Mahon povukao se na zapad. Istoga dana, oko 40 kilometara sjeveroistočno, zapovjednik francuskog lijevog krila, maršal Achille Bazaine povukao se iz Saarbrückena zapadno prema tvrđavi u Metzu. Njegovo je povlačenje zaustavilo njemačko desno krilo u bitki kod Mars-La-Toursa i Gravelotte-a tijekom 16. i 18. kolovoza, a kasnije je ipak ostao "opkoljen" u tvrđavi Metz.
Francusko desno krilo pod vodstvom Mac-Mahona te Napoleona, pokušalo je pomoći braniteljima u Bazaineu ali je uskoro opkoljeno u, katastrofalnoj po Francuze, bitki kod Sedana 31. kolovoza. Dana 2. rujna, predalo se 83 000 opkoljenih francuskih vojnika pod vodstvom Napoleona i Mac-Mahona. Uz Bazaineovu vojsku u tvrđavi Metz, ovom je predajom rat "virtualno" i završen.
Francuski je pokret otpora vodila Vlada narodne obrane koja je preuzela vlast u Parizu 4. rujna 1870. godine te uspostavila Treću Republiku. Dana 19. rujna Nijemci su počeli opsjedati Pariz. Jules Favre, novi ministar vanjskih poslova, započeo je pregovore s Bismarckom jer su Nijemci tražili Alsace i Lorraine. Glavna figura nove vlade, Leon Gambetta, organizirao je novu francusku vojsku u ruralnom dijelu zemlje nakon što je pobjegao iz Pariza u London. Ipak, ta vojska nije uspjela poraziti njemačke postrojbe. Bazaine je kapitulirao u Metzu sa svojih 140 000 vojnika koji se uopće nisu borili. Pariz se predao 28. siječnja 1871. godine.
Nakon poraza 28. siječnja, došlo je do novih izbora za Francusko Nacionalno Vijeće. Uskoro je došlo do potpisivanja Ugovora iz Frankfurta 10. svibnja 1871. godine. Radikalni su Francuzi osnovali svoju vladu - Parišku Komunu. Komuna je ugašena nakon dva mjeseca te su se počele provoditi stavke iz Ugovora iz Frankfurta. Nijemci su pripojili Alsace i dio Lorrainea te Metz. Francuzi su morali platiti 5 milijardi franaka te troškove njemačke okupacije francuskih sjevernih provincija. Vrhunac Bismarckovih osvajanja dogodio se 18. siječnja 1871. godine kada se kralj William I od Pruske okrunio u Versailleu, kraljevskoj palači u Francuskoj.
Francusko-njemački rat imao je i veće posljedice - stvoreno je Njemačko Carstvo te Francuska Treća Republika. Napoleon III. više nije mogao obraniti Papinsku Državu, uskoro su je osvojili Talijani te tako završili unifikaciju svoje zemlje. Njemačka velika pobjeda nad Francuzima još je više potvrdila njemačku vjeru u pruski militarizam te će ta vjera ostati u njemačkom narodu do 1945. godine. (Ubrzo je i pruski sustav regrutacije pod vodstvom uvježbanog generalnog stožera ušao u zemlje velikih sila). Najvažnija stvar iz ovog rata bila je duboko urezana osveta u francuskim ljudima zbog njemačkog pripajanja Alsace-Lorrainea. Razdoblje od 1871. do 1914. godine obilježeno je ratnohuškačkim događajima jer je Francuska htjela vratiti Alsace-Lorraine, a njemački je imperijalizam rastao te su tako obje zemlje bile na rubu sukoba većinu vremena. Uskoro će taj odnos između dvaju velikih sila biti i jedan od uzroka Prvoga svjetskog rata i Zapadnog bojišta.
>>Saveznici spriječili posljednju njemačku ofenzivu kod Moreuila Wooda
