Preobrazba bastionskih utvrđenja u velikom je broju hrvatskih i europskih gradova rezultirala spajanjem gradske jezgre s predgrađem. Taj proces urbanističke preobrazbe itekako je uočljiv u primjeru razvoja grada Karlovca. On je uzrokovan geopolitičkim promjenama u srednjoj Europi krajem 18. i u 19. stoljeću, no ponajprije je posljedica gubitka prvotne namjene bastionskih utvrda. Današnji Karlovac, grad na četiri rijeke: Kupi, Korani, Mrežnici i Dobri s 55.981 stanovnika (po popisu iz 2011.), arhitekti opisuju kao grad „izgrađen na konceptu pravilnog šesterokuta s ortogonalnim rasterom ulica, oko kojeg se nalazi pojas bastionskih utvrđenja u obliku šesterokrake zvijezde“. Za urbaniste to je grad velike arhitektonske vrijednosti jer je očuvao cjelovitost sheme idealne renesansne građevine. Posebno je značajno da jezgra Karlovca i danas ima konture i sačuvane dijelove vojne tvrđave, štoviše u takvom obliku urbano funkcionira. Zasluga je to čelnih ljudi vojnih struktura koji su branili gradnju na prostoru utvrđenja sve do 1926. godine kada je provedena konačna urbanizacija Karlovca. Njome se kontura i funkcionalnost cjeline djelomično promijenila, ali nisu poduzeti zahvati koji bi izmijenili prvotne obrise tvrđave. Zbog kvalitetnoga urbanog planiranja Karlovac i danas ima „sačuvanu geometriju obrambenog pojasa karlovačke tvrđave“. Zahvaljujući tome, uz upotrebu arhivskih karata, možemo vizualizirati proces stvaranja značajne tvrđave koja se preobrazila u veliki grad te prometno i gospodarsko središte Hrvatske.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’