Pretjerana samouvjerenost često dovodi do katastrofe. To je najbolje iskusila Francuska Napoleona III. koji je, uvjeren u snagu svoje vojne sile, počeo izazivati Prusiju i 19. srpnja 1870. bezumno uletio u rat s nadmoćnijim protivnikom. Pruski kancelar Otto von Bismarck najavu je rata jedva dočekao. Poslije pobjede nad Austrijom Prusija je nadzirala Sjeverno-njemački savez i težila ujedinjenju s preostalim nezavisnim njemačkim državama pod krunom Hoenzollerna. Golema vojska od 1.120.000 vojnika bila je spremna za vojni obračun s Francuskom, jedinim neprijateljem na kontinentu. No Bismarck nije htio udariti prvi. U stanju opće napetosti izbila je neobična dinastička epizoda: pruski princ Leopold kandidirao se za upražnjeno španjolsko prijestolje što je Francuska procijenila golemom prijetnjom za vlastitu sigurnost.
Iako je Leopold u međuvremenu odustao od prijestolja, Napoleon je drsko zatražio od pruskoga kralja Wilhelma da javno obznani kako Prusija neće obnavljati kandidaturu njegova rođaka. Wilhelm je ljubazno odgovorio da se slaže s Leopoldovim povlačenjem pa je o tome takozvanim “Emskim brzojavom” izvijestio Bismarcka. Ratoborni je kancelar jednostavno skratio poruku pa je ispalo da su se kralj i francuski izaslanik međusobno posvađali. U Francuskoj to nisu mogli otrpjeti pa je uvrijeđeni Napoleon nerazumno objavio rat Prusiji. Čak ni najveći optimisti u Njemačkoj nisu očekivali da će Francuska takvu odgovornost preuzeti na sebe. Jer u budućem ratu ona nije imale saveznike, ni Rusiju ni Austriju, a Prusija nije imala neprijatelja.
Njemačka vojska brže je mobilizirana po planovima glavnog stožera na čelu s Helmuthom von Moltkeom – institucije koja je godinama prije izrađivala detaljne ratne planove i detaljno koordinirala pokrete vojske, u potpunosti koristeći novostvorenu željezničku mrežu. Nijemci su brzo prodrli u sjevernu Francusku i u seriji bitaka porazili malodušne Francuze i već početkom rujna pobjedom kod Sedana i uspješnom opsadom Metza riješili ishod rata, zarobivši 100.000 francuskih vojnika. I sam car Napoleon je zatočen. Ta je francuska katastrofa dovela do uspostave republike, ali i do ujedinjenja Njemačke čije je Drugo carstvo, na sramotu Francuza, proglašen usred pariškog Versaillesa. Francuska je frankfurtskim mirom izgubila pokrajine Alsace i Loraine što je sljedećih desetljeća još više pogoršalo njemačko-francuske odnose. Francuzi su u ratu imali 138.871 mrtvih ili ozlijeđenih dok je 474.414 vojnika zarobljeno. Nijemci su imali 116.696 mrtvih ili ozlijeđenih. Novi će se krvavi rasplet odigrati u Prvome svjetskom ratu.
