Ratovi između Izraela, Hamasa i Hezbollaha od 2023. do početka 2025. godine značajno su promijenili sigurnosnu, političku i vojnu situaciju na Bliskom Istoku.
Ova analiza detaljno razmatra vojne, političke i strateške aspekte ovih su koba, uključujući gubitke i dobitke Hamasa i Hezbollaha. Pad Bashara al-Assada bio je strateški gubitak za Iran i potencijalna prekretnica u regionalnom vojnom balansu. U vojnom smislu, borba između Izraela, Irana i njihovih saveznika ne odnosi se samo na teritorij, već i na sposobnost dugoročne kontrole ključnih strateških resursa i zona utjecaja na Bliskom Istoku. Hamas je 7. listopada 2023. pokrenuo najveći napad na Izrael od osnutka organizacije. Operacija, nazvana "Potop Al-Aqse", uključivala je ispaljivanje tisuća raketa, infiltraciju preko granice i masovne napade na izraelske civile, što je izazvalo trenutni izraelski odgovor. Izraelska vojska pokrenula je opsežnu operaciju u Gazi, uključujući zračne udare, kopnenu invaziju i blokadu. Prema procjenama, Hamas je izgubio tisuće boraca, uključujući ključne zapovjednike. Uništene su stotine kilometara tunelske mreže, koja je predstavljala kičmu Hamasove vojne infrastrukture. Većina skladišta oružja, uključujući rakete i eksplozive, uništena je u izraelskim zračnim napadima. Sukobi su izazvali ogromne civilne žrtve u Gazi, povećavajući pritisak na Hamas od strane međunarodne zajednice i nekih arapskih zemalja.
Ono što je Hamas, između ostalog, dobio, jest međunarodna pozornost. Ponovno je doveo palestinsko pitanje u središte međunarodne politike. Pokazao je i demonstraciju svoje snage. Izveo je iznenadan i masovan napad, ozbiljno uzdrmavši izraelsku sigurnost. Isto tako, mobilizirao je podršku u dijelovima Bliskog Istoka i među palestinskim zajednicama diljem svijeta, a sukob je povećao popularnost Hamasa među Palestincima, unatoč velikim gubicima.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. veljače 2025.
