Na vojnome poligonu kraj Beča tišinu su prekinuli štektavi rafali čudne brzometne puške kojom je vješto rukovao neki sjedokosi Amerikanac. Kada je paljba utihnula, strijelac je caru Franji Josipu pokazao rezultat. Vladar se oduševio: na bijeloj plohi zida projektili su ispisali njegove inicijale. „Vaš će izum promijeniti način ratovanja“, pohvalio je car tvorca strašnog oružja. Došljak iz Amerike zvao se Hiram Stevens Maxim, poznat kao genijalni svaštar neobičnih sposobnosti. Rođen 5. veljače 1840. u Sangervilleu u saveznoj državi Main, najprije je izrađivao kočije, zatim se dosjetio hidraulične crpke pa čak i žarulje koju je, na svoju veliku žalost, patentirao samo dva dana poslije bržeg Thomasa Edisona.
Izmislio je i najobičniju mišolovku, žičanu klopku u koju se kao mamac stavlja sir. Umjesto da i dalje ganja miševe, Maxim se okrenuo ljudima. Godine 1884. konstruirao je prvu uporabljivu jednocjevnu strojnicu, ubojito oružje koje je iz posebnog redenika moglo ispucati čak 600 metaka u minuti. Naime, Maxim se okrenuo pokusima s oružjem, kada je neki njegov prijatelj zapazio kako je najsigurniji način dobre zarade izumiti nešto što će pomoći onim europskim budalama da se međusobno pobiju. Maximova strojnica taj je posao obavila više nego učinkovito. Na Svjetskoj izložbi u Parizu Eiffelov toranj i Maximova strojnica bili su najveće atrakcije, a njegov tvorac postao je tako slavan da je večerao s ruskim carem, a njemački mu je čestitao. Ubojita brzometka toliko je oduševila uvijek ratobornu Europu da se, po izumitelju nazvana „Maxim“, počela serijski proizvoditi i, dakako, nemilice kositi vojnike na bojnome polju. „Lupa kao Maxim po diviziji!“, i danas je uzrečica u našim krajevima, koja podsjeća na strahote što su ih strojnički rafali izazivali u Prvome svjetskom ratu!
Ne propustite od četvrtka, 5.2. u prodaji novi broj magazina Vojna povijest na svim kioscima za samo 19,99 kuna.
bas sam se pital odkud ta uzrečica sad mi jasno