Činovi nižih dočasnika Hrvatske vojske, uvedeni 1991. godine, bili su desetnik, vodnik i stožerni vodnik. Čin stožernog vodnika ukinut je 1995. godine, a 2000. godine dolazi do novih izmjena u dočasničkim činovima te su otada činovi nižih dočasnika skupnik, desetnik i narednik. U ovome nastavku objasnit ćemo porijeklo naziva činova skupnika, vodnika i stožernoga vodnika. Skupnik Čin skupnika uveden je Odlukom o oznakama činova i dužnosti u OSRH objavljenom 17. siječnja 2000. kao najniži dočasnički čin. Za razliku od čina desetnika koji se javlja već stoljećima, naziv čina skupnika ne javlja se nikada u povijesti kao vojni čin i nije jasno zašto je uopće uveden. Ipak, čin skupnika postojao je u jednom kratkom razdoblju hrvatske povijesti, i to kao čin dužnosnika Ustaške mladeži 1944. – 1945. godine. Odredbom od 15. studenoga 1944. proveden je preustroj Ustaške mladeži kojim je njena organizacija pojednostavljena, s manjim brojem dužnosnika na svim razinama. Istodobno su promijenjeni nazivi ustrojbenih jedinica te u skladu s time i nazivi činova dužnosnika. Tada je nekadašnji „zbir“ na čijem čelu je stajao „zbirnik“ preimenovan u „skup“ na čelu sa „skupnikom“. Viši činovi bili su „stiegovođa“, „nadzornik“ i „sbornik“. Ovo je jedini trenutak hrvatske povijesti da se javlja čin „skupnika“, no budući da je ovaj podatak malo poznat, ne možemo reći da je u OS RH namjerno uveden ustaški čin, već je gotovo sigurno da onaj tko ga je uveo o tome nije ništa znao te da se radi o – slučaju. U nastavkuovoga članka te u kasnijim nastavcima
vidjet ćemo da je ovakvih nespretnosti bilo još.

Nastavak teksta pročitajte u novom broju VP magazina za vojnu povijest!

U Zagrebu svečano otvoren prvi Pullman hotel: ‘Ovo je pravi sakriveni grad za naš premium brend’