Osim što je do današnjih dana ostao veliki kamen prijepora između Ukrajine i Rusije, malo je poznato da je Krimski poluotok bio poprište nekoliko najkrvavijih bitaka Drugoga svjetskoga rata. O žestini njemačko-ruskih borbi na Krimu, kao i o njegovoj važnosti za sovjetski vojno-politički vrh, svjedoči činjenica da se od dvanaest sovjetskih gradova-heroja dva (Sevastopolj i Kerč) nalaze upravo na Krimskom poluotoku. Taj, kako su ga nekoć zvali, „dragulj Ruskog carstva“, smješten je na jugu Ukrajine, a s kopnom ga povezuje samo uzak obalni pojas zvan Perekopska prevlaka. Zauzima površinu od približno 26 000 km2 (što je površinom nešto veće od Makedonije), nalazi se na istoj geografskoj širini kao i jug Francuske, a i klimatski mu je vrlo sličan.
Ne čudi stoga što je Krimski poluotok bio omiljeno mjesto za odmor ruskih careva, a kasnije i moćnika iz sovjetskog Politbiroa. No više od svega Krimski je poluotok, od kraja 18. stoljeća kada je Katarina Velika osvojila ovu oblast, od izuzetnog strateškog značaja za Rusiju. I to ponajviše zbog jedne od najvećih vojnih luka – Sevastopolja. Zahvaljujući ovoj pomorskoj bazi Rusija i danas čuva status najveće vojne sile na Crnom moru. Podsjetimo, ukrajinski je parlament prošle godine bio prisiljen ratificirati Sporazum o produljenju boravka ruske Crnomorske flote na Krimu sve do 2042. godine, unatoč velikom protivljenju ukrajinske javnosti. Jasno je stoga zašto je Moskva pod svaku cijenu nastojala zadržati Krim i Sevastopolj u Drugom svjetskom ratu.
