Ukrajinski dronovi presretači imaju sve veće poteškoće u borbi protiv novih ruskih mlaznih jurišnih dronova jer ih često ne mogu sustići prije nego što im se isprazne baterije. Na to je upozorio zapovjednik ukrajinske protudronske eskadrile poznat pod pozivnim znakom „Ramzes“ u razgovoru za Militarnyi.
Ramzes, koji vodi eskadrilu „Posipaky“ unutar 39. protuzračne raketne pukovnije, ističe da ukrajinske posade i dalje uspijevaju rušiti ruske dronove, ali da se to ne može smatrati sustavnim rješenjem. „Ovo nije sustavno. Uspjesi ovise o sreći, iskustvu i vještini operatera koji uspiju iskoristiti trenutak kada cilj tijekom manevra privremeno uspori“, rekao je.
Glavni problem je brzina. Novi ruski dronovi Geran-3, Geran-4 i Geran-5 lete brzinama većim od 300 kilometara na sat. Da bi presretanje bilo pouzdano, presretač bi trebao biti najmanje 25 posto brži od cilja. Međutim, većina ukrajinskih presretača razvijena je za borbu protiv sporijih dronova Shahed-136, koji lete između 185 i 200 kilometara na sat. Zbog toga se teško nose s novim mlaznim varijantama.
Ramzes je objasnio da presretač koji leti 310 kilometara na sat ima samo malu prednost nad dronom koji leti 300 kilometara na sat. Takva razlika nije dovoljna za brzo približavanje cilju, pa se često dogodi da se baterija isprazni prije nego što dođe do napada. „Ako Shahed leti 300 km/h, a naš presretač 310 km/h, razlika je samo 10 km/h. Dok ga sustignemo, baterija se može isprazniti“, rekao je.
Problemi postoje i kod sporijih Shaheda koji lete između 200 i 250 kilometara na sat. Posade ponekad polijeću s djelomično ispražnjenim baterijama nakon prethodnih zadataka, a događa se i da cilj prije njih obori druga jedinica koja se nalazi bliže. „Možete poletjeti prema meti, potvrditi je, a zatim shvatiti da više nemate dovoljno baterije za nastavak potjere ili novi zadatak“, objasnio je Ramzes, prenosi Defence blog.
FOTO Pogledajte čime Armenija raspolaže: Vojna parada otkrila jedno iznenađenje
Dodao je da je rušenje Shaheda složen proces u kojem sudjeluje velik broj ljudi, od operatera dronova do osoblja u zapovjednim centrima koje koordinira informacije i komunikaciju među jedinicama. Treći veliki problem su vremenski uvjeti. U većini slučajeva za uspješno presretanje potreban je vizualni kontakt s ciljem. Kada su prisutni kiša, magla ili niski oblaci, ruski dronovi mogu letjeti unutar oblaka i tako izbjeći otkrivanje.
„Naše posade mogu oboriti gotovo svaki val dronova, ali samo kada vremenski uvjeti to dopuštaju. U slučaju magle, oborina ili guste naoblake često ih jednostavno ne možemo vidjeti“, rekao je Ramzes. Prema njegovim riječima, čak ni sustavi navođenja ugrađeni u neke presretače ne mogu jamčiti pronalazak cilja u lošim vremenskim uvjetima, zbog čega ruski dronovi tada imaju znatno veće šanse da stignu do svojih ciljeva.
Otvori KEKS Pay
