Naslovnica

Višecijevni raketni bacači iz Domovinskog rata

U samom početku rata do izražaja dolazi inventivnost i maštovitost ljudi iz raznih metalskih tvornica, obrtničkih radionica i pojedinaca
25. siječnja 2016. u 13:15 0 komentara 4460 prikaza
VBR
Foto: Davor Purić

Početak Domovinskog rata bio je za pripadnike mladih oružanih snaga velik problem s obzirom na pitanje opremljenosti oružjem. Do pješačkog naoružanja u prvom razdoblju, osim putem policije, potrebe su se donekle zadovoljile i putem sportskih i lovačkih društava. Zatim je krenuo uvoz. Glavni su problem predstavljala teža oružja do kojih se dolazilo uglavnom zauzimanjem vojarni i skladišta bivše JNA.

U samom početku rata do izražaja dolazi inventivnost i maštovitost ljudi iz raznih metalskih tvornica, obrtničkih radionica i pojedinaca. Od raznih priručnih sredstava koja su bila pri ruci, najprikladnije su bile znatne količine protugradnih raketa koje su bile na raspolaganju pri Hidrometeorološkom zavodu. Same za sebe nisu bile korisne, nego se pristupilo preradi prilikom koje se vršila izrada posebne bojeve glave punjenje eksplozivom. U nekim slučajevima koristili su se lanseri za protugradnu zaštitu, a u zagrebačkoj firmi ATIR u Podsusedu pristupilo se izradi posebnih mobilnih lansera za prerađene rakete 70 mm. Lanseri su imali dva reda raketa, a sam lanser montiran je na posebnu prikolicu, ali i na obične autoprikolice, kao i u varijanti zakretnog postolja za montažu na kamion. Vojni muzej raspolaže svim trima modelima navedenog lansera. Na slikama 2 i 3 prikazan je lanser »Lili« u kalibru 128 mm izrađen u Šibeniku. Njegovu osnovu čini dvocijevni lanser za rakete koji se montirao na bokove ratnih brodova bivše mornarice, a ispaljivao je dimne projektile. Bio je u vučnoj varijanti, a trenutačno nedostaju kotači koje treba nadomjestiti prilikom restauracije.

Treći lanser je četverocijevni kalibra 128 mm koji je bio namijenjen montaži na vozila. Za navedeni lanser, nažalost, u muzeju ne raspolažemo nikakvim podacima o mjestu proizvodnje i osobama koje su ga proizvele, a ni na kojem je području djelovao. Ovom prilikom molimo sve koji eventualno raspolažu nekom informacijom o navedenom sredstvu da podatke dostave Vojnom muzeju zbog popunjavanja praznine....

Nastavak teksta i ostale zanimljivosti čitajte u novome izdanju Vojne povijesti od 5. siječnja na svim kioscima!

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.