Naslovnica

Vojna moć bliskoistočnih država

Nasilje je zasigurno jedan od temeljenih oblika bliskoistočnih interakcija. Njegovi učinci su višestruki, oni su homogenizirajući, heterogenizirajući, fragmentirajući, integrirajući, sve to zajedno, ali i često uvod u nove cikluse nasilja.
06. kolovoza 2018. u 13:15 0 komentara 666 prikaza
Foto: Dnevnik.hr

Bliski istok je područje koje zbog svoje kompleksnosti, političkih, sigurnosnih i socijalnih procesa i utjecaja na međunarodna kretanja desetljećima zaokuplja pažnju svjetske javnosti. Ukupni događaji pretvorili su Bliski istok u iznimno turbulentno područje, u jednu od najnestabilnijih regija u svijetu, područje u kojem su opseg i intenzitet nasilja među najizraženijim u svjetskim relacijama.

IZ NOVOG BROJA Američko-iranski odnosi: od savezništva do tvrdokornog neprijateljstva ili puta u oružani sukob

Međudržavni i građanski ratovi, pobune, državni udari, državni i protudržavni terorizam sastavni su dio višedesetljetne bliskoistočne svakodnevice. Kompleksnost političke, sigurnosne i socijalne situacije posebno je evidentna posljednjih godina, razdoblje je to u kojem Bliski istok nesporno prolazi fundamentalno i povijesno razdoblje političke i socijalne transformacije. Elementi istaknutih socijalnoznanstvenih teorija pružaju dobar uvid u suvremene događaje. Teorije transformacije, izložene u izvrsnoj studiji Wolfganga Merkela „TranPovijesne društvene zakonitosti prema kojima je „neprijatelj mojeg neprijatelja moj prijatelj“ ne Bliskom istoku ne vrijede. Stalna savezništva su rijetkost Vojna moć bliskoistočnih država sformacija političkih sustava“, a koje obilježavaju funkcionalistički i strukturalistički makrosociološki koncepti te mikropolitološka teorija aktera, i koje su usmjerene na izučavanje temeljitih promjena političkih režima, društvenih poredaka i gospodarskih sustava, dobro su polazište za bliskoistočna razmatranja.

Sve do početka antirežimskih protesta u okviru „Arapskog proljeća“ uvriježilo se mišljenje da je bliskoistočna regija otporna na svaku, iznutra potaknutu, političku promjenu. U promijenjenim međunarodnim odnosima i redefiniranim interesima i utjecajima dominantnih međunarodnih subjekata i aktera u odnosu na Bliski istok autokratske su elite pristale / bile prisiljene na transformaciju kada su „shvatile“ da su očekivani društveni i politički troškovi represije veći od troškova gubitka vlasti zbog možebitne demokratizacije.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 4. kolovoza 2018.

IZ NOVOG BROJA Posthladnoratovski hladni rat ili sirijski rat kao američko-ruska točka strateške prevlasti IZ NOVOG BROJA Hamasova dilema - pokret, stranka ili teroristička organizacija? IZ NOVOG BROJA Obavještajni instrumenti kao subjekt međunarodnih odnosa: britansko-ruski obavještajni odnosi
 
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.