Naslovnica

Posthladnoratovski hladni rat ili sirijski rat kao američko-ruska točka strateške prevlasti

Događaji vezani uz masovno kršenje ljudskih prava uporabom kemijskog oružja u gradu Douma doveli su do najviše razine simultanoga međusobnog trenja SAD-a i Rusije.
10. svibnja 2018. u 10:42 0 komentara 351 prikaza
Foto: Dnevnik.hr

Tragični sedmogodišnji sirijski rat možda je i središnja točka međunarodne sigurnosti. Krvava sirijska kriza čiji je ishod neizvjestan već ima dramatične učinke: prema podacima Sirijskog opservatorija za ljudska prava, Sirijskog centra za „policy” istraživanja i Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice dosadašnji tijek rata rezultirao je s gotovo pola milijuna ubijenih, dva milijuna ranjenih, 7,5 milijuna raseljenih i 5,2 milijuna izbjeglih osoba.

IZ NOVOG BROJA Obavještajni instrumenti kao subjekt međunarodnih odnosa: britansko-ruski obavještajni odnosi

U sedmogodišnjoj evoluciji sirijska je kriza skončala u krvavom nasilju čije su posljedice nimalo bezazlene za regionalnu i međunarodnu sigurnost, ali čini se i za geopolitički poredak. Na sceni je višedimenzionalan sukob čija se slojevitost očituje na sigurnosnoj, socioekonomskoj, etničkoj i vjerskoj razini te regionalnoj i međunarodnoj razini. Pobuna naroda protiv diktatorskog režima koja je započela u ožujku 2011. postupno je, i posredstvom vanjskih intervencija i „zastupničkih ratova“ (proxy war) regionalnih država (Irana, Turske, Saudijske Arabije), transformirana u krvavi oružani sukob.

Radi li se o građanskom ratu, unutarnjem sukobu s međunarodnim dimenzijama, nizu ratova i sektaškom nasilju unutar njega ili pak „ratovima unutar ratova“ na turbulentnomu bliskoistočnom području koje sirijska situacija čini još nestabilnijim i u pogledu budućeg razvoja u strateškom smislu teško kontroliranom? Čini se da teška sirijska kriza uključuje sve naznačeno. Rječnikom Thomasa Hobbesa, radi se o predruštvenom stanju „rata sviju protiv svih“. Sirija, taj nekadašnji kandidat za vodeću regionalnu političku silu, kojeg stručnjaci označavaju kao povijesni lokus arapskog kalifata, paladin arapskog pannacionalizma ili sidro arapskog Levanta, kao država de facto ne postoji. Hoće li opstati kao geopolitička činjenica još je uvijek neizvjesno. Ulaskom Ruske Federacije u sirijsku krizu 2015. to je područje zadobilo dodatnu, još značajniju dimenziju. 

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 4. svibnja 2018.

IZ NOVOG BROJA Hamasova dilema - pokret, stranka ili teroristička organizacija? IZ NOVOG BROJA Muslimansko bratstvo u kaosu Bliskog Istoka Mevlut Cavusoglu Turska ne traži sukob s Rusijom, SAD-om ni Sirijom, već štiti vlastitu sigurnost
 
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.