Suvremeni ratovi

Vojska u Africi u postkolonijalizmu

Afrika
Foto: Wikimedia
15.09.2015.
u 10:42

Ovaj tekst kratka je analiza toga zanemarenog segmenta jednog zaboravljenog dijela svijeta. Militarizacija vlasti u Africi desetljećima je (bila) gotovo zakonita pojava.

Posljednjih četvrt stoljeća Afrika je gotovo u potpunosti nestala iz hrvatskog medijskog prostora. Interes za znanstveno istraživanje tog dijela svijeta u politološkom, sociološkom, antropološkom ili bilo kojem drugom području iznimno je malen. U vrijeme postojanja Jugoslavije, u Hrvatskoj je na različitim znanstvenim područjima bilo istaknutih istraživača afričkog kontinenta, što je bez sumnje bilo potaknuto politikom nesvrstanosti koja je u Africi imala svoja snažna uporišta. Danas možemo reći da smo velikim dijelom sposobnost ekspertize koja se odnosi na Afriku, u različitim područjima, značajno umanjili, a ponegdje i izgubili. S izuzetkom „arapskog proljeća“ u sjevernoafričkim državama, posljednjih godina gotovo ništa nije zaintrigiralo našu znanstvenu i stručnu, a kamoli širu javnost za ovaj dio svijeta.

Iako, dakle, zanimanje za Afriku, naročito crnu Afriku, ni u jednom području nije izraženo, situacija je posebno nepovoljna u pogledu vojne povijesti, civilno-vojnih odnosa, odnosno sveukupnog vojnog fenomena. Opća percepcija o afričkim vojskama i njihovim vođama često je puna stereotipa i zadržavanja na površnom oslikavanju pitoresknih i ekscentričnih vojnih diktatora, od kojih su mnogi iza sebe ostavili krvave tragove žrtava koje se broje milijunima.

Ovaj tekst kratka je analiza toga zanemarenog segmenta jednog zaboravljenog dijela svijeta. Militarizacija vlasti u Africi desetljećima je (bila) gotovo zakonita pojava. Razdoblje neovisnosti mnogih afričkih država značajno su obilježili vojnici na političkoj sceni. Političke elite koje su došle na vlast nakon povlačenja kolonijalnih metropola, najčešće su pribjegavale kopiranju političkih sustava svojih bivših „gospodara“. Drugi primijenjeni model bila je izgradnja „afričkog socijalizma“ koji je najčešće završavao u „afričkom staljinizmu“. Ni jedan ni drugi model u afričkim uvjetima nisu pokazali svoju djelotvornost: prvi, jer za njega nije bilo ekonomskih ni društvenih pretpostavki te se pretvorio u puku formu, a drugi, jer je totalitarnim metodama samo produbljivao krizu.

Nastavak teksta i ostale zanimljivosti čitajte u novom broju VP magazina od subote, 5. rujna na svim kioscima!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije