IZ NOVOG BROJA

Arktički hladni rat

Foto: www.theguardian.com
Arktički hladni rat
12.11.2018.
u 07:37
Što se uistinu događa u ovoj izoliranoj regiji u kontekstu međunarodnih odnosa i sigurnosti? Hladnoratovska politika spirale naoružanja i anarhična utrka za nedefiniranim područjima bogatima resursima ili suradnja po pitanju teritorijalnih, ekoloških, ekonomskih i drugih perspektiva?
Pogledaj originalni članak

I ako na prvi pogled samo ledena pustoš, Arktik zbog svojih ekonomskih, ekoloških, kulturnih, geopolitičkih i vojnih specifičnosti predstavlja iznimno bitnu regiju u kontekstu međunarodnih odnosa i sigurnosti. Osim navedenih karakteristika, u regiji postoji niz nedefiniranih slučajeva oko pitanja nacionalnih jurisdikcija između država koje polažu prava na pojedina područja koja za razliku od Antarktika nisu postala demilitariziranom zonom.

Upravo se navedena specifičnost te kauzalnost svih navedenih elemenata i razvoja događaja u regionalnome i globalnome kontekstu može idealno okarakterizirati Buzanovom sektorskom definicijom sigurnosti na više razina. Barry Buzan u svome radu „People, States and Fear“ uvodi sektorsku definiciju sigurnosti u kojoj se sigurnost definira kroz vojnu, ekonomsku, društvenu, ekološku i političku sigurnost te objašnjava kako ovih pet sektora ne funkcioniraju jedan bez drugoga. Svaki definira fokalnu točku unutar sigurnosne problematike i način prioritiziranja ciljeva, ali su svi međusobno povezani.

Kauzalnost varijabli i razvoja događaja na globalnoj i lokalnoj, odnosno regionalnoj sceni te glokalizacija svjetskih događaja u raznim sferama (klimatske promjene, cijena nafte, društvene vrijednosti i ugroze lokalnih populacija, sukob na međunarodnoj sceni) znače da se razvoj događaja u regiji treba analizirati na sistemskoj, globalnoj i regionalnoj razini. Raspadom Sovjetskoga Saveza procesi koji su se odvijali tijekom devedesetih godina inaugurirali su eru mira i suradnje te demilitarizaciju regije u kojoj su kooperativni odnosi zamijenili dominantno konfliktne perspektive kroz koje se regiju promatralo. Stroga realistička geopolitička perspektiva kojoj je utrka u nuklearnome naoružanju temeljna komponenta vanjskopolitičkih analiza ustupila je mjesto demilitarizaciji, osnivanju međunarodnih institucija, suradnji u vidu ekološke problematike, znanstvenih istraživanja i konačno energetskih projekata.

Teorijski prikazano, strogi realizam ustupio je mjesto liberalnomu institucionalizmu. No kao i u svim drugim dijelovima svijeta, era „kantovskoga vječnog mira“ i suradnje nije dugo potrajala. Razvoj događaja u svijetu, naročito eskaliranje sukoba u Ukrajini i Siriji, odnosno promjene odnosa moći među državama bitno su utjecale na to da se vanjskopolitičke doktrine pojedinih država, naročito Rusije, okarakteriziraju kao procesi ponovne militarizacije regije koji su vladali gotovo pedeset godina.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. studenog 2018. 


 

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

JA
JanetGuy
11:25 19.11.2018.

Napravit ću 86 dolara za sat od kuće. Bio sam šokiran kad je moj susjed rekao da je prosjek 95 dolara, ali vidim kako to sada raDi. Osjećam se toliko slobode sada kad sam ja vlastiti šef. posjetiti>>>> www.WebJob33.Com