Naslovnica

NIZARI ISMAILITI - Mitologija, terorizam i međunarodni odnosi

Iako je velik dio priča o nizarima plod neprijateljskoga okruženja i specifičnih okolnosti u kojima je sekta započela ekspanziju, oni su uistinu razvili sustavnu politiku korištenja likvidacija.
17. rujna 2018. u 09:23 0 komentara 478 prikaza
Foto: Wikimedia Commons

S obzirom na strukturu međunarodnih odnosa te kompetitivne i konfliktne odnose među državama, čije su politike u proteklih deset godina bile obilježene primarno posredničkim ratovima u kojima su društvene skupine i pokreti imali ključne uloge, ponovno se potvrdilo ono što je Walter Laqueur izjavio prije više od 30 godina: terorizam je nemoguće definirati zato što takav čin implicira moralni sud.

IZ NOVOG BROJA Društvo, država i carstvo

Globalna rivalstva koja su se manifestirala na Bliskome istoku u vrijeme užasavajuće ekspanzije IS-a, u istoimenoj su organizaciji pronašla zajedničkoga neprijatelja koji je svojom bestijalnošću otklonio svaki element moguće apologetike i postao sinonim kojim su rivaliteti optuživali jedni druge za pružanje potpore i suradnje. Iza fronte borbe s najvećim zlom vodile su se druge borbe u kojima su se sve skupine borile za slobodu protiv tiranina. Upravo su među tim redovima gotovo svi akteri dobivali epitet terorističke organizacije, čime su zajedno s državama koje ih podupiru pokušavani biti diskreditirani u međunarodnoj areni.

Terorizam kao forma asimetričnoga ratovanja nije primarno moderni fenomen te ima ishodište u povijesnim slučajevima u kojima su određene grupacije iz strateških i identitetnih razloga posezale za ovim sredstvom u svrhu postizanja određenih političkih ciljeva u specifičnome međunarodnom političkom okruženju. Na isti su se način snažne države, kao dio strateškoga djelovanja unutar istih struktura, koristile diskreditirajućim identitetnim politikama kako bi ostvarile svoje ciljeve. Bliskoistočna politička previranja mogu se promatrati na više razina i kroz više različitih perspektiva: bilo da se radi o globalnim sigurnosnim procesima gdje ključnu ulogu imaju vodeće svjetske sile kao SAD, Rusija, EU i Kina te naravno međunarodne institucije; bilo da se radi o regionalnim perspektivama u kojima su u fokusu Iran, Saudijska Arabija, Turska i Egipat sa svojim vječnim rivalstvima; bilo da se radi o terorističkim organizacijama ili pokretima za demokratizaciju kao što su Muslimansko bratstvo, Hezbollah, Hamas itd.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. rujna 2018.

IZ NOVOG BROJA Posthladnoratovski hladni rat ili sirijski rat kao američko-ruska točka strateške prevlasti IZ NOVOG BROJA Hamasova dilema - pokret, stranka ili teroristička organizacija? IZ NOVOG BROJA Muslimansko bratstvo u kaosu Bliskog Istoka
 
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.