IZ NOVOG BROJA

NIZARI ISMAILITI - Mitologija, terorizam i međunarodni odnosi

Foto: Wikimedia Commons
NIZARI ISMAILITI - Mitologija, terorizam i međunarodni odnosi
17.09.2018.
u 09:23
Iako je velik dio priča o nizarima plod neprijateljskoga okruženja i specifičnih okolnosti u kojima je sekta započela ekspanziju, oni su uistinu razvili sustavnu politiku korištenja likvidacija.
Pogledaj originalni članak

S obzirom na strukturu međunarodnih odnosa te kompetitivne i konfliktne odnose među državama, čije su politike u proteklih deset godina bile obilježene primarno posredničkim ratovima u kojima su društvene skupine i pokreti imali ključne uloge, ponovno se potvrdilo ono što je Walter Laqueur izjavio prije više od 30 godina: terorizam je nemoguće definirati zato što takav čin implicira moralni sud.

Globalna rivalstva koja su se manifestirala na Bliskome istoku u vrijeme užasavajuće ekspanzije IS-a, u istoimenoj su organizaciji pronašla zajedničkoga neprijatelja koji je svojom bestijalnošću otklonio svaki element moguće apologetike i postao sinonim kojim su rivaliteti optuživali jedni druge za pružanje potpore i suradnje. Iza fronte borbe s najvećim zlom vodile su se druge borbe u kojima su se sve skupine borile za slobodu protiv tiranina. Upravo su među tim redovima gotovo svi akteri dobivali epitet terorističke organizacije, čime su zajedno s državama koje ih podupiru pokušavani biti diskreditirani u međunarodnoj areni.

Terorizam kao forma asimetričnoga ratovanja nije primarno moderni fenomen te ima ishodište u povijesnim slučajevima u kojima su određene grupacije iz strateških i identitetnih razloga posezale za ovim sredstvom u svrhu postizanja određenih političkih ciljeva u specifičnome međunarodnom političkom okruženju. Na isti su se način snažne države, kao dio strateškoga djelovanja unutar istih struktura, koristile diskreditirajućim identitetnim politikama kako bi ostvarile svoje ciljeve. Bliskoistočna politička previranja mogu se promatrati na više razina i kroz više različitih perspektiva: bilo da se radi o globalnim sigurnosnim procesima gdje ključnu ulogu imaju vodeće svjetske sile kao SAD, Rusija, EU i Kina te naravno međunarodne institucije; bilo da se radi o regionalnim perspektivama u kojima su u fokusu Iran, Saudijska Arabija, Turska i Egipat sa svojim vječnim rivalstvima; bilo da se radi o terorističkim organizacijama ili pokretima za demokratizaciju kao što su Muslimansko bratstvo, Hezbollah, Hamas itd.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. rujna 2018.


 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.