Bernard Kaboga, tko je to bio? U hrvatskoj memoriji odavno zaboravljen, kao i mnogi drugi. A zasigurno je bio jedan od najznačajnijih hrvatskih generala u bogatoj hrvatskoj vojnoj povijesti, na što nas već u više brojeva magazina podsjeća Boris Trnski, koji priprema obimnu knjigu o svima njima.
Njegovi članci u magazinu pokušaj su da se neki od njih izvuku iz zaborava, ali i da se preko njihovih biografija ukaže na bogatu hrvatsku vojnu povijest koja je općenito u nas zanemarena, osim deklarativno. Dobro, tko je onda bio taj Kaboga? Evo, od Trnskog doznajemo da je završio Tehničku vojnu akademiju, smjer inženjerija u Beču te da je kao mlad časnik ratovao protiv vojske Napoleona Bonaparte i pritom bio teško ranjen. Kako Trnski napominje, nakon toga kao proslavljeni inženjerijski časnik obnašao je dužnosti stručnjaka za utvrđivanje te bio imenovan za upravitelja svih vojnih utvrda u Češkoj i konačno za glavnog načelnika inženjerije u čitavom Austrijskom Carstvu. Na toj dužnosti unaprijedio je učinkovitost roda inženjerije na način da je preustrojio inženjerijske postrojbe, sjedinivši pionire i minere u jedinstvene inženjerijske pukovnije. Osim toga povremeno je obnašao i diplomatske dužnosti. Iako je umro u Beču, po osobnoj želji pokopan je u obiteljsku kapelicu svetog Bernarda na Batahovini, u Rijeci Dubrovačkoj, a srce mu je pohranjeno u Dubrovačkoj katedrali, gdje i danas stoji epitaf posvećen njemu. Na svom radnom stolu držao je Gundulićeva „Osmana“ i govorio da „u toj knjizi stoji najveća slava njegovog naroda i domovine“. Zahvaljujući svojim iznimnim djelima stekao je mjesto u austrijskim i hrvatskim biografskim leksikonima. Stoga je i više nego zasluženo dobio i naslovnicu ovog broja magazina. A jedna od nosećih tema ovog broja je svakako i povijest HOS-a. O HOS-u posljednjih godina puno čujemo i čitamo, a malo je radova koji nas uvode u samu bit teme, u osnivanje i organiziranje HOS-a. To je detaljno obradio dr. sc. Velimir Veselinović u svojoj knjizi „Suvremeno pravaštvo na vrelima desnoga radikalizma i nacionalpopulizma 1990.- 2016.“, pa smo iz njegove knjige uzeli ovaj dio o HOS-u, da ga ima prilike pročitati što veći broj ljudi, i nešto iz toga naučiti.
I još je više drugih tema baš iz Domovinskog rata, tako da sve prepuštam čitanju. Jer doista ima opet dobrog štiva za sve.