Kako započeti priču o čovjeku koji je toliko golicao maštu, motivirao stvaranje raznih predaja, urbanih i ruralnih legendi, koje su u sebi imale malo istine, a puno mašte; bio tema za stvaranje filma čiji je budžet bio milijun dolara kao i glavni lik romana, čiji je život nadišao povijesnu istinu i postao popularna literalna uspješnica od monarhističke i komunističke Jugoslavije, neovisne Hrvatske, pa sve do sadašnjih vremena?
Što je to toliko potaknulo stvaralaštvo raznih autora, poput poznatoga hrvatskoga književnika Ivana Kušana, da lik i djelo najpoznatijega slavonskoga (ako ne i hrvatskoga) razbojnika prve polovice XX. stoljeća ovjekovječi u roman? Pitanja možemo nizati do beskonačnosti, ali odgovor moramo tražiti u onome što je ostalo iza Čaruge, a potkrijepljeno je istinom. Riječ je dakako o povijesnim izvorima, nepresušnim graničnicima između zbilje i mašte. Oni nam jedini mogu uspješno rekonstruirati životni put Jovana Stanisavljevića Čaruge, jednoga od rijetkih primjera iz povijesti koji je iz životnoga realiteta došao do granice mita, u kojemu je ono stvarno i ono izmišljeno ili uljepšano o njegovomu životu postalo nejasno u historiografskome smislu.
Kako navodi prof. dr. sc. Miroslav Bertoša, autor je modernim historiografskim pristupom osvijetlio pojavnost razbojništva, uključujući i osebujnu ličnost slavonskoga razbojnika Jovana Stanisavljevića Čaruge, opisao je povijesno ozračje i potresna zbivanja, napose zemljopisnu sredinu, slavonski svijet i mikroprostor sela Slavonske Bare. Njegov stručni i znanstveni pristup te interpretacija kompleksne stvarnosti Čaruginog doba predstavlja neprijeporni prinos historiografiji. Kritičkim je pristupom obradio temu, otklonio stereotipna tumačenja, pučku predaju i mitove često nazočne u pričama i komentarima o razbojništvu i istaknutim razbojnicima. Djelo je višeslojno, no istodobno i interdisciplinarno.
Po svojoj strukturi, metodologiji i sveukupnom sadržaju, predstavlja neprijeporni prinos povijesnoj znanosti. Vrijednosti djela pokazuju da je riječ o iznimno talentirano napisanom tekstu, znanstvenom i stručnom metodologijom obrađenoj problematici, o knjizi potkrijepljenoj arhivskim, novinskim i knjiškim izvorima. Autor je, s jedne strane, sažeo dosadašnje podatke, saznanja i tumačenja, dok je, s druge, učinio značajan korak naprijed i u modernoj historiografskoj fakturi prikazao Čarugu kao osebujnu studiju slučaja (eng. Case Study). Kulturnoj antropologiji pripada autorova tvrdnja da je Čaruga lik koji se uvijek vraća mitu.
Time se slavonski razbojnik – uza sve razlike – ipak svrstao u plejadu europskih „bandita“ i „primitivnih pobunjenika“ u XIX. i XX. stoljeću o kojima je svoje zanimljive teze postavio engleski povjesničar Eric J. Hobsbawm. Jovan Stanisavljević Čaruga zaista je bio živa i istinita personifikacija konteksta vremena i prostora u kojemu je živio. Sa svjetovnoga gledišta Čaruga je obični zločinac, a sa gledišta prava i krimilalne znanosti apsolutno prava antisocijalna pojava, kako je za njega rekao odvjetnik Vladimir Bujher. Upravo je to razlogom da su pristupi proučavanju njegova života prije svega polazili iz književnosti, a tek nakon toga potaknuli su znanstveno-kritičke interpretacije.
Gotovo je nevjerojatno koliko je njegov lik i djelo mogao motivirati tolike priče, koje se u današnje vrijeme čine nevjerojatnima, a opet stvarnima s obzirom na vrijeme i prostor u kojemu je Čaruga živio. I nakon ove biografije, sigurno će se čuti i pronaći brojne usmene predaje i različite interpretacije, koje će govoriti o njegovom životu i zlodjelima. No, ostanimo u granicama stvarnoga života, gdje su nam povijesni izvori ipak dokaz nečega što je zaista tako bilo. Odamo li se užitku slušanja takvih priča, vratit ćemo se na početak i ponovno dozvoliti da priča o Čarugi postane mit, a ne stvarni život, što je zaista i bio.