PRVI SVJETSKI RAT - STOGODIŠNJICA

Ruska Brusilovljeva ofenziva

Foto: http://thoughtsonmilitaryhistory10.weebly.com/
Ruska Brusilovljeva ofenziva
03.06.2016.
u 19:06
Započela je 4. lipnja u 4 sata ujutro žestokom topničkom pripremom kojom je rusko topništvo razaralo austro-ugarske prepreke i utvrđene položaje na više od 350 km dugom bojištu
Pogledaj originalni članak

Tijekom svibnja 1916. godine situacija na Verdunskom bojištu postala je kritična. Stalni njemački napadi trošili su francuske materijalne i ljudske resurse. Iz pisma koje je general Philippe Pétain, zapovjednik 2. vojske i obrane Verduna, 7. svibnja uputio generalu Joffreu doznajemo da se francuska strana polako i sigurno iscrpljivala uslijed nove njemačke taktike koja se sastojala u vršenju napada s malo ljudstva, ali s velikim djelovanjem topništva. Pétain je smatrao da će francuska strana na kraju podleći ako saveznička intervencija izostane te je predlagao da francuska vojska usmjeri sav svoj napor na Verdunsko bojište. Njegovo mišljenje nije dijelio general Joffre, koji je smatrao da Pétain prenaglašava važnost Verdunskog bojišta te da bi se time cijela francuska vojska uvukla u bitku kod Verduna. Time bi se Francuzima onemogućilo sudjelovanje u novoj savezničkoj ofenzivi dogovorenoj na konferenciji u Chantillyu u prosincu 1915. godine s ciljem pokretanja istovremenih napada u proljeće 1916. godine kako bi se olakšao pritisak na Verdunsko bojište. Svoje obveze prema saveznicima u ožujku 1916. izvršile su Italija i Rusija, ali je uspjeh izostao. Talijanska ofenziva na Soči (Peta sočanska bitka, 11–16. ožujka) bila je samo puko udovoljavanje savezničkim obvezama, dok je ruski pokušaj ofenzive kod jezera Naroč doslovno ugušen u krvi i blatu, a cijela je ofanziva završila katastrofalnim neuspjehom.

Joffre se slagao s Pétainom da bi radi smanjenja pritiska na Verdun bilo nužno izvršiti napad na drugom dijelu bojišnice, kao i u tome da jedan snažan, ali kratkotrajan napad ne bi mogao spriječiti Nijemce da nastave s pritiskom na Verdun. Pored toga Joffre je bio svjestan da je Verdun »samo jedan incident u općoj borbi« te nije želio nasjesti na Falkenhaynovu bitku do konačnog iscrpljenja francuskih snaga, već se, suprotno Pétainovim prijedlozima, odlučio na ekonomično vođenje obrane Verduna kako bi Francuzima ostalo snage da u ključnom trenutku preokrenu situaciju u svoju korist...

Nastavak teksta čitajte u novom izdanju Vojne povijesti od 4. lipnja na svim kioscima!

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.