IZ NOVOG BROJA

Sablja konjaničke garde Zagrebačkog ogranka Hrvatskog sokola

Foto: Zlatko Čondić
Sablja konjaničke garde Zagrebačkog ogranka Hrvatskog sokola
25.09.2023.
u 09:34
Sablja je pripadala Marku Beliću iz Zagreba. On je bio pripadnik konjaničke garde Zagrebačkog ogranka Hrvatskog sokola dvadesetih godina XX. stoljeća
Pogledaj originalni članak

Po uzoru na češki Sokol i u Hrvatskoj u drugoj polovini XIX stoljeća dolazi do osnivanja sokolskih udruga s osnovnom idejom promicanja tjelovježbe i širenja nacionalne svijesti u Hrvata.

Prva takva organizacija osnovana je 5. lipnja 1874. godine pod nazivom Zagrebačko društvo za tjelovježbu Hrvatski sokol. Definicija sokolarstva glasi: "Sokolarstvo je narodna slavenska ustanova koja se bavi tjelesnim i društvenim odgajanjem naroda. Ono je dobra škola u kojoj se stječu lijepa svojstva kao: muževnost, hrabrost, odvažnost, plemenitost, bratska i domovinska ljubav, ljubav za slobodu i jednakost. Želja je da se čitav narod postavi na više moralno stanovište, pa je zbog toga i organiziran u službi naroda."

Moto Hrvatskog sokola je glasilo: "U desnici snaga, u srcu odvažnost, u misli domovina!" U razdoblju od 1874.–1929. godine naziv Hrvatski sokol nosilo je 425 društava raspoređenih, što u domovini što u inozemstvu, u 22. sokolske župe. Svake godine, 30. travnja , u spomen na dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankapana sva društva proslavljala su Sokolski dan. Tom prigodom upriličavani su velebni mimohodi uz učešće svih aktivnih sekcija unutar svakog pojedinog sokolskog društva, i masovno prisustvo zainteresirane javnosti. Posebno oduševljenje izazivala je sokolska konjanička garda u pratnji barjaka pojedinih župa. Ona je tada u svakom pogledu bila oličenje viteštva i svih propagiranih sokolskih vrijednosti. Hrvatski sokol kao organizacija djeluje do kraja 1929. godine, kada dolazi do samoraspuštanja ogranaka u skladu s odlukom posljednje izvan redne skupštine Hrvatskog sokolskog saveza od 15. prosinca 1929. godine, u kojoj je jednoglasno odlučeno da Hrvatski sokolski savez neće pristupiti Sokolu Kraljevine Jugoslavije te da se sva društva Hrvatskog sokola raspuste. Naime, nakon uvođenja Šestosiječanjske diktature i zabrane nacionalnih imena, Hrvatski sokol se ne želi odreći svojega hrvatstva i postati dio nametnutog Jugoslavenskog sokola. Posljednji put sokolaši su svoju svečanu uniformu obukli na pogrebu Stjepana Radića, na kojem su sudjelovali u službenoj protokolarnoj povorci.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. rujna 2023.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.