U Hrvatskoj se do nedavno prilično malo znalo o postrojbama austrougarske vojske jer je to znanje godinama sustavno brisano iz kolektivne svijesti i povijesti koju su pisali pobjednici. Više se o austrougarskoj vojsci moglo saznati iz beletristike, poput Hašekova
„Dobroga vojnika Švejka“ ili Krležina „Hrvatskoga boga Marsa“ nego iz stručne literature koja – za to doba - kod nas do hrvatske samostalnosti zapravo nije postojala. Događanja u spomenutim romanima ipak su subjektivna i podložna osobnom uvjerenju autora. Jaroslav je Hašek, primjerice, kao Čeh i socijalist iz opravdanih razloga bio “klasni“ i nacionalni protivnik austrijskoga vojnoga sustava koga stoga opisuje s velikom dozom ironije i crnoga humora. Stručni prikazi austrijske i austrougarske vojske, njezine organizacije i djelovanja mogu se danas pretežito naći u djelima koja je objavila „Austrijska akademija znanosti“ (serija „Die Habsburger Monarchie 1848-1918“, V. svezak „Die bewaffnete Macht“) ili u stručnim knjigama objavljenima između dvaju svjetskih ratova i poslije Drugoga svjetskoga rata u Austriji, u okviru publikacija koje je objavio „Vojno povijesni muzej“ u Beču („Militärhistorisches Museum“, Wien) ili drugi izdavači. Podroban pregled austrougarske vojske i njezinoga ukupnoga djelovanja u Prvom svjetskom ratu napisao je Manfred Rauchensteiner u djelu „Der Tod des Doppeladlers – Österreich-Ungarn und der Erste Weltkrieg“ („Smrt dvoglavoga orla – Austro Ugarska i Prvi svjetski rat“), objavljenom 1993. u Grazu.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’