Naslovnica

Azeri uveli novo pravilo ratovanja - ne šalji ljude tamo gdje možeš robote!

Azeri su dobili rat zato što su imali dronove. Armenci im se nisu znali suprotstaviti. Panika se uvukla u armenske redove. Vojnici su stalno bili u neizvjesnosti, hoće li biti napadnuti. Nedostajao je armenski odgovor na dronove
20. studenoga 2020. u 12:38 0 komentara 2681 prikaza
Turski dron Bayraktar TB-2
Foto: Wikimedia Commons

Krajem rujna 2020. započeo je pravi sukob između vojske 21. stoljeća i vojske iz 20. stoljeća. Očekivano, pobjednik je bio iz 21. stoljeća.

Nagorno-Karabah pokrajina je u Azerbajdžanu. Davne 1988. godine u Nagorno-Karabahu počeli su međuetnički sukobi između Armenaca i Azera. Godine 1992. izbio je pravi rat. Osim što je okupirala pokrajinu, Armenija je isto tako okupirala i područja oko nje. Armenska vojska bila je bolje opremljena i pripremljena, a ruska vojna pomoć osigurala je premoć na terenu. Azerbajdžan je bio bespomoćan. Nakon što su 1994. godine armenske snage ostvarile svoje ciljeve, došlo je do primirja. S vremena na vrijeme došlo bi do prekida primirja, ali velike promjene na terenu nisu se događale.

Roboti protiv vojske

Godine 2020. došlo je do preokreta. Azeri su kupili izraelske i turske dronove te su primili tehničku pomoć od turske vojske koja je istrenirala azersku vojsku. Rezultat je bio ogroman preokret na terenu.

Pri samome početku sukoba, azerska vojska poslala je modificirani zrakoplov Antonov (AN-2) prema Nagorno-Karabahu. Armenske snage odmah su počele radarima pratiti AN-2. Međutim, AN-2 je bio mamac, otkrio je Azerima gdje se nalaze armenski radari. Nedugo nakon otkrivanja radarskih pozicija, Azeri su izraelskim samoubilačkim dronovima napali i uništili armenske radarske postaje. Prema azerskim video snimkama, moguće je potvrditi uništenje 12 radarskih postrojenja. Stvarni broj možda je još i veći.

Nakon što je armenska vojska ostala bez radarske zaštite, Azeri su u borbu uveli turske dronove Bayraktar TB-2. Ispostavilo se da su ti dronovi odlično oružje za uništenje tenkova, borbenih vozila, objekata, utvrda i pješaštva. Armenci su postupali po pravilima struke iz 20. stoljeća - tenkovi i vozila bili su ukopani, pješaštvo je bilo u rovovima/utvrdama. No ništa od toga nije im pomoglo. Azeri su, kao u video igrici, dronovima kamikazama i navođenom municijom iz dronova s lakoćom uništavali armenske ciljeve. Potvrđeni armenski gubitci dosta su veliki: 184 tenka, 46 oklopnih vozila, 148 komada topništva, 491 raznih vojnih vozila. S druge strane, azerbajdžanski gubitci su puno manji: 31 tenk, 13 oklopnih vozila, 30 raznih vozila.

Nekih šest tjedana nakon pokretanja ofenzive, Armenci su bili prisiljeni priznati poraz i sjesti za pregovarački stol. Tijekom pregovora bili su prisiljeni pristati na teške ustupke.

Budućnost oklopa

Azeri su dobili rat zato što su imali dronove. Armenci im se nisu znali suprotstaviti. Panika se uvukla u armenske redove. Vojnici su stalno bili u neizvjesnosti, hoće li biti napadnuti. Nedostajao je armenski odgovor na dronove.

Oklop, koji je dominirao ratištima od Drugoga svjetskog rata, više nije dominantno oružje. Štoviše, postavlja se pitanje je li oklop uopće potreban? Prvo, dronovi lagano mogu uočiti oklop. Drugo, mogu ga uništiti dok je u pokretu. I treće, čine sam oklop nesigurnim za pješaštvo koje u pravilu ide iza oklopa. Za uspješno korištenje oklopa potrebna je dobra koordinacija na terenu. Oklop i pješaštvo moraju koordinirano djelovati. Da bi se osiguralo koordinirano djelovanje, potrebno je dugo i skupo uvježbavanje. S druge strane, dronovi se ne trebaju uvježbavati – operateri selektiraju ciljeve, a umjetna inteligencija omogućuje računalima preuzimanje egzekucije operacije. Osim što računala pojednostavljuju koordinaciju, ona isto tako povećavaju operativnu fleksibilnost. Promjena ciljeva je jednostavna, nije potrebno imati dugi i komplicirani zapovjedni lanac. Generali koji vode operacije mogu izravno izdati zapovijedi tehničarima koji upravljaju dronovima.

S ekonomske strane, oklopne postrojbe isto tako ne stoje jako dobro – jedan bivši sovjetski tenk T-72 stoji od jedan do dva milijuna američkih dolara, dok dron kamikaza stoji oko 70 000 dolara. Američki tenk M1 Abrams stoji oko devet milijuna dolara. Jako puno novaca za oružje koje ima upitnu vrijednost. Azerska ofenziva pokazala je kako slabije opremljena i istrenirana vojska može putem moderne tehnologije relativno brzo i jeftino okrenuti situaciju u svoju korist.

Budućnost robota

Robotika je zauvijek promijenila ratovanje. Zbog robota, klasično pješaštvo zamijenit će  kibernetičko pješaštvo. Ono će upravljati robotima, razvijati software i upadati u protivničke računalne sustave. Treniranje kibernetičkog pješaštva održavat će se u nastavnim centrima iza računala, a vojnici će biti visoko školovani inženjeri.

U Vijetnamskome ratu, Amerikanci su se držali pravila – ne šalji ljude gdje možeš poslati bombe. Azeri su uveli novo pravilo ratovanja – ne šalji ljude tamo gdje možeš robote!

Foto: Turski dron Bayraktar TB-2

Turski dron Bayraktar TB-2 | Autor : Wikimedia Commons Foto: Wikimedia Commons

 

IZ NOVOG BROJA Iračko-iranski rat - Početak neprijateljstava i tijek rata SUVREMENI RATOVI - DRUGI DIO Ogadenski rat (1977. - 1978.) SUVREMENI RATOVI - PRVI DIO Sjeme sukoba Ogadenskog rata

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.