Naslovnica

Bitka kod Slankamena 1691. godine

Munjeviti prodor habsburške vojske dolinom Dunava po protuofenzivi poduzetoj nakon spašavanja Beča od osmanske opsade 1683. godine doveo je do zauzimanja područja od Budima do Beograda do 1688. godine. Dvorsko ratno vijeće raspravljalo je o mogućnosti daljega prodora.
25. svibnja 2021. u 08:58 0 komentara 621 prikaza
Foto: Austrijska nacionalna knjižnica

Markgrof Wilhelm Ludwig von Baden (1654. – 1707.) bio je, pored vrhovnoga zapovjednika, vojvode Karla V. Lotarinškog (1643. – 1690.), i bavarskoga kneza izbornika Maksimilijana II. Emanuela (1662. – 1736.), najzaslužniji i najdarovitiji carski general Velikoga turskog ili Velikoga bečkog rata.

IZ "VOJNOPOVIJESNOG VREMEPLOVA" Bitka kod Puble i "Cinco de Mayo"

Po majci, princezi od Savoje – Carignana, bio je rođak princu Eugenu Savojskom, koji je upravo pod njegovim mentorstvom stekao prva iskustva i znanja u vještini ratovanja. Ludwig Badenski svoju je vojnu karijeru započeo kao dobrovoljac u carskoj vojsci tijekom francuske invazije na Nizozemsku 1674. godine, a do 1679., penjući se po ljestvici vojne hijerarhije u carskoj vojsci, dogurao je do čina general-bojnika („Generalfeldwachtmeister“). Kako je nakon smrti maršala Raimunda Montecuccolija 1680. godine, dotad predsjednika Dvorskoga ratnog vijeća, na ovaj položaj stupio Ludwigov ujak Hermann Badenski, on je uskoro dalje napredovao te je prije druge osmanske opsade Beča 1683. godine već nosio čin feldmaršala. Zahvaljujući obimnomu djelu u dva toma koje je ostavio njemački arhivist i povjesničar Philipp Röder von Diersburg, zvano „Pohodi markgrofa Ludwiga Badenskog protiv Turaka“ („Des Markgrafen Ludwig von Baden Feldzüge wider die Türken“), objavljenomu prvi put 1859. godine u Karlsruheu, poznati su brojni detalji njegovih bitaka vođenih protiv Osmanlija. Osim što je ovo djelo opisalo ratni put badenskoga markgrofa u Slavoniji, Bosni, Srbiji, Erdelju i Bugarskoj, neizbježno se dotaknulo i svih drugih važnih suvremenika i povijesnih događaja u koje je bio uključen.

Munjeviti prodor habsburške vojske dolinom Dunava po protuofenzivi poduzetoj nakon spašavanja Beča od osmanske opsade 1683. godine doveo je do zauzimanja područja od Budima do Beograda do 1688. godine. Još dok je bavarski izbornik opsjedao ovu vrlo važnu utvrdu na Dunavu, Dvorsko ratno vijeće raspravljalo je o mogućnosti daljega prodora u dubinu osmanskoga teritorija dolinom Morave te u Bosni, preko koje su Osmanlije već krenuli u protuudar na Slavoniju. U skladu s takvim planovima, Ludwig Badenski u srpnju 1688. godine okuplja vojsku u Osijeku i preko Vukovara i Đakova stiže krajem istoga mjeseca do Save, a potom preko Požege maršira na Kostajnicu (Hrvatska Kostajnica).

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. svibnja 2021.

 

IZ NOVOG BROJA Stoljeće znanstvene vojne psihologije DOMOVINSKI RAT Rene Dutruel, Francuz koji je s Antom Gotovinom služio u 2. padobranskoj pukovniji Legije stranaca na Korzici NOVA KNJIGA Kulturno-povijesni roman o zlu i dobru

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.