Naslovnica

Hitlera su na kraju rata branili pripadnici francuskog SS-a!

Do dana 28. travnja, uništeno je oko 108 tenkova u jugoistočnom Berlinu, a čak 62 tenka je uništio jurišni odred Charlemagne pod zapovjedništvom satnika SS-a Henri Joseph Feneta kojem je bila povjerena obrana
19. lipnja 2017. u 10:13 0 komentara 2828 prikaza
Foto: Bundesarchiv

Francuski dragovoljci Drugoga svjetskog rata bili su pripadnici divizije u Wehrmachtu, a kasnije su bili i dio SS-a u 33. diviziji Charlemagne SS (1. francuska) te postrojbi Charlemagne.

Postrojba je na vrhuncu moći brojala između 7400 i 11.000 ljudi 1944. godine, a u svibnju 1945. broj se smanjio na šezdesetak ljudi.

Posljednji zadatak navedene postrojbe bila je obrana središta Berlina te Hitlerovog bunkera tijekom sovjetske invazije jer je navedena postrojba bila posljednji dio njemačkih postrojba u borbama protiv Sovjeta, piše WHO.

Oni su bili i posljednji njemački vojnici koji su se predali jer su znali da neće preživjeti ako Njemačka bude poražena. Borili su se do pada Berlina.

Njihov je zaštitni grb predstavljao dvojno carstvo Karla Velikog koje je ujedinilo Franke - povijesni događaj koji će kasnije dovesti do formiranja Francuske i NJemačke.

Grb je jednako predstavljao Francusku i Njemačku, s Fleur-De-Lysom na desnoj strani koji je predstavljao Francusku (zapadnu Francusku) te carski orao koji je predstavljao Njemačku.

Postrojba Charlemagne i obrana Berlina

U travnju 1945. godine, zapovjednik divizije Krukenberg ostao je samo s oko 700 ljudi koji su bili podijeljeni u bojnu za podršku bez opreme te pješačku postrojbu od dvije bojne.

Dok je 400 ljudi služilo kao postrojba za gradnju, ostalih 350 vojnika je krenulo prema Berlinu kako bi se borilo protiv Sovjeta.

Dana 23. travnja 1945. godine, Krukenberg je dobio zapovijed direktno iz kancelarije Reicha da povede vojsku prema glavnom gradu. Postrojba je reorganizirana kao jurišna bojna Charlemagne s oko 330 francuskih vojnika.

Spojena je s 11. dragovoljnom oklopnom divizijom SS-a Nordland koja je ojačala nekadašnju diviziju koju su činili Danci i sjevernjaci iz Skandinavije.

Dana 25. travnja, brigadir SS-a Joachim Ziegler je smijenjen sa zapovjedništva divizije Nordland te je na njegovo mjesto došao brigadir SS-a Krukenberg. U isto je vrijeme  Krukenberg bio i zapovjednik berlinskog obrambenog sektora C.

Vojnici su se prvo iznenadili jer nisu vjerovali da je tako mirna atmosfera prve noći u Berlinu, bez zvukova sovjetskog topništva.  Vojnici su marširali iz zapadnog prema istočnom Berlinu te stigli do pivnice kod Hermannovog trga, mjesta gdje je započela borba kada je Hitlerova mladež zapucala panzerfaustima na tenkove sovjetskih gardijskih divizija blizu aerodroma Tempelhof.

Dana 26. travnja, navedena je francuska postrojba s ostatcima dragovoljaca SS Nordlanda izvršila protunapad u okrugu Neukölln u jugoistočnom Berlinu. Pridružili su se tenkovima Tigar II i 11. SS oklopnoj bojnoj Hermann Von Salza te izravno ušli u klopku koju su postavili Sovjeti sa zarobljenim njemačkim tenkom Pantera.

U tom je trenutku izginula čak polovica vojnika i to prvog dana. Ostatak postrojbe je branio općinsku zgradu Neuköllna.

Kada je Neukölln kompletno napadnut od strane sovjetskih snaga, Krukenberg je pripremio položaje za povlačenje kod Hermannovog trga te prebacio zapovjedništvo u opernu dvoranu.

Nakon povlačenja divizije Nordland prema Hermannovom trgu, francuski SS i Hitlerova mladež uništili su 14 sovjetskih tenkova s panzerfaustima, dok je obrambeni položaj s teškom strojnicom MG-42 branio most Halensee čak 48 sati.

Sovjetski napadi na preostale džepove otpora često su započinjali velikim bombardiranjem topništva te napadom jurišnih odreda od 80 ljudi kojima je davalo potporu topništvo i tenkovi. Uspjeli su odbaciti ostatke divizije Nordland prema središtu Zitadelle sektora. Uskoro je Krukenbergovo zapovjedništvo prebačeno u stanicu podzemne željeznice Stadtmitte (centar grada).

Do dana 28. travnja, uništeno je oko 108 tenkova u jugoistočnom Berlinu, a čak 62 tenka je uništio jurišni odred Charlemagne pod zapovjedništvom satnika SS-a Henri Joseph Feneta kojem je bila povjerena obrana Neuköllna, Friedrichstrasse, Belle Alliance trg i Wilhelmstrasse.

Ranjeni Fenet sa svojom bojnom povukao se u zgradu Ministarstva avijacije Reicha u okrug vladinih zgrada kojima je zapovjednik bio brigadir SS-a Wilhelm Mohnke. On je kasnije nagradio Feneta željeznim križem za pobjede bojne u bitki za Berlin.

Uskoro su Sovjeti pokrenuli napad sa svih strana i svim raspoloživim sredstvima te je bitka postajala sve brutalnija.

Posljednji branitelji Hitlerovog bunkera, francuske postrojbe Charlemagne borile su se do 2. svibnja te onemogućile Sovjetima da osvoje bunker 1. svibnja.

Od jurišne bojne ostalo je oko 30 vojnika, dok je ostatak vjerojatno pobjegao ili je zarobljen, izuzevši ranjene i poginule. Od tih 30 vojnika, oni koji su stigli do Francuske ostali su u savezničkim logorima.

Fenet je osuđen na 20 godina u zatvoru ali je pušten 1959. godine. Ostatak je međutim pobijen od strane francuskih vlasti nakon zarobljavanja.
 

NA DANAŠNJI DAN Nijemci pokrenuli V-1 napad na Britaniju FELJTON - BITKA ZA ŠLESKU Fridrikova velika pobjeda nad Austrijancima!

Elipso

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.