Do sada se o Hladnom ratu razmišljalo uglavnom u kontekstu sukoba SAD-a i Sovjetskog Saveza, odnosno kapitalističkoga i socijalističkog tipa svijeta nakon završetka Drugoga svjetskog rata do njegova zaključenja rušenjem Berlinskoga zida, ujedinjenja zapadnoga i istočnog dijela Njemačke, te konačno raspada Sovjetskoga Saveza.
Povjesničar Odd Arne Westad svojom knjigom The Cold War izdanom 2017. godine uvelike je proširio pogled na Hladni rat promotrivši ga kao pojavu u razdoblju od stotinjak godina, odnosno od kraja 19. stoljeća do devedesetih godina 20. stoljeća. U izdanju Frakture iz tiska je 2021. izišao hrvatski prijevod spomenute knjige naslovljen Povijest Hladnog rata. U 22 poglavlja knjige autor analizira faktore koji su doveli do jačanja američke moći i poraza sovjetskoga tipa socijalizma. Djelo je obima 712 stranica, a za prijevod ovoga opsežnog djela zaslužan je Vuk Perišić. U uvodnom dijelu knjige autor naglašava da je i sam, kao dijete u Norveškoj, proživljavao Hladni rat te napominje kako su u to vrijeme razdvajane obitelji, gradovi, regije i države. Dodaje kako je Hladni rat širio strah među ljudima, ali i zabrinutost oko mogućnosti pokretanja globalne nuklearne katastrofe. Hladni rat utjecao je na većinu događaja i to na ponajgori način, a njegove posljedice osjećamo i danas. Autor u knjizi napominje kako je u knjizi „usredotočen na Hladni rat kao faktor u nastanku svijeta koji poznajemo danas“. Kao dva bitna procesa Hladnoga rata izdvaja epohu stvaranja novih država i rast američke moći. Ovom knjigom, naglašava Westad, „želi prikazati značaj Hladnoga rata između kapitalizma i socijalizma na globalnoj razini“. Osim navedenoga, Westad kao porijeklo Hladnoga rata također navodi dva procesa s početka 20. st., odnosno preobrazbu SAD-a i Rusije u „dinamične imperije opsjednute vlastitom globalnom misijom“.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. travnja 2023.
