Tijekom burne i poprilično turbulentne 1848. godine, čitav niz europskih zemalja zahvaćen je revolucionarnim previranjima.
Ona su nastala kao posljedica agrarne krize u razdoblju od 1845. do 1847. godine, te nestabilnosti gospodarskih sustava koja dovodi do financijske krize i kolapsa razvijenih europskih država. Revolucionarni žar potaknut ovim nezadovoljstvom zahvaća najšire slojeve društva bez obzira na njihov socijalni status, pa su i zahtjevi revolucionara vrlo različiti, ovisno o tome radi li se o običnim građanima, sitnim obrtnicima i trgovcima, nezaposlenim radnicima i seljacima ili čak o plemićima. Snažan pečat ovim previranjima svakako su dali i novoprobuđeni nacionalni pokreti u pojedinim višenacionalnim europskim zemljama.
Prva revolucija započela je u Palermu na Siciliji u siječnju 1848. godine, da bi se zatim poput požara proširila diljem starog kontinenta, zahvativši Francusku, Njemačku, Italiju i, dakako, mnogoljudnu i višenacionalnu Habsburšku Monarhiju. Pod okriljem te revolucije na vidjelo izlaze mađarske hegemonističke i teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj, što uspješno suzbija novoproglašeni hrvatski ban Josip Jelačić, koji 7. rujna 1848. godine mudro objavljuje rat Peštanskoj vladi, a ne mađarskom narodu. Već 10. rujna u Varaždinu okuplja oko 50.000 vojnika, te uz poklič „Što Bog dade i sreća junačka“ kreće u obranu hrvatskih nacionalnih interesa, prelazi Dravu, oslobađa Međimurje i kreće ka Budimu i Pešti. Nakon neodlučene bitke kod Pákozda i Valencea 29. rujna, Jelačić hita u pomoć kralju, te kod Schwechata najprije topništvom, a zatim i pješaštvom potpuno razbija mađarsku vojsku i na Svisvete, 1. studenog, pobjedonosno ulazi u Beč. Akademska legija (njemački: Akademische Legion) bila je oružana udruga studenata i diplomiranih članova Bečkog sveučilišta, osnovana 1848. nakon izbijanja revolucije u noći s 13. na 14. ožujka. Kao takva, bila je dio Nacionalne garde i sastojala se od pet zborova (pravnici, liječnici, filozofi, politehničari, umjetnički akademici), a svaki se sastojao od nekoliko satnija. Ukupna snaga Akademske legije bila je u svibnju 40 satnija s ukupno oko 6.000 ljudi. Akademska legija odigrala je ključnu ulogu u rušenju vlade Clemensa Metternicha i ubrzanju njegovog umirovljenja 13. ožujka 1848. godine. Raspuštena je 31. listopada 1848. godine, kada je vojska zauzela grad, poubijala sve radikalne vođe revolucije i ugušila Bečki ustanak.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. prosinca 2024.
