Dana 1. kolovoza 1914. godine, četiri dana nakon austrougarske objave rata Srbiji, još su dvije europske sile - Rusija i Njemačka - objavile rat jedna drugoj. Istog je dana i Francuska pokrenula opću mobilizaciju. Tzv. Veliki Rat će u konačnici rezultirati s oko 20 milijuna mrtvih vojnika i civila te uništenja velike većine Europe, piše History.
Događaj koji je pokrenuo iskru velikog sukoba dogodio se 28. lipnja 1914. godine kada je nadvojvoda Franjo Ferdinand, nasljednik prijestolja Austro-Ugarskog carstva ubijen zajedno sa svojom ženom od strane srpskog nacionalista Gavrila Principa u Sarajevu. Tijekom sljedećih nekoliko tjedana, Austro-Ugarska okrivila je srpsku vladu za napad. Međutim, kako je Rusija uvijek pomagala Srbiji, austrougarska objava rata nije odmah stigla jer su Austrijanci čekali njemačku potvrdu da će Njemačka stati na njihovu stranu ako se Rusija uplete. Potvrda je stigla 5. srpnja. Uskoro je Austro-Ugarska poslala ultimatum Srbiji, Srbija nije prihvatila dvije točke ultimatuma, a Rusija je objavila da će pomoći Srbiji ako dođe do sukoba. Austro-Ugarska je uskoro napala Srbiju 28. srpnja, mjesec dana nakon ubojstva prijestolonasljednika.
Nakon objave rata, mir između europskih zemalja je narušen. Njemačka je upozorila Rusiju da će ako nastavi s mobilizacijom zaratiti s Njemačkom. Nakon što je Njemačka zatražila od Rusije da zaustavi mobilizaciju, Njemačka je započela sa svojom mobilizacijom. Kada su Rusi odbili, Njemačka je objavila rat ruskom carstvu 1. kolovoza. Istog je dana Francuska započela s mobilizacijom te zatražila od Velike Britanije da se pridruži Antanti.
Do kraja 1914. godine, poginulo je više od milijun vojnika, a pobjeda nije bila niti blizu. Na Zapadnom bojištu vojske su bile u svojim rovovima te je započeo rovovski rat koji će trajati još četiri godine.
sve je točno navedeno (osim intrepretacije povjesnog konteksta) -samo površni ili zlonamjerni mogu tako interpretirati događaje koji su doveli 1. sv. rata. Npr. - kada bi šetali ulicom i kada bi vam u nekom trenutku prišao balavac i velikodušno ponudioio da kupite običnu ciglu za 100 kn - vjerovatno bi taj balavac dobio jednu odgojnu šamarčinu, a onda bi se pojavilo 4 do 5 njegovih zaštitnika/vaših vršnjaka i pitalo: "kako te nije sram tući balavca" (nakon čega znamo što slijedi). Upravo su takvu ulogu (balavca) odigrali Gavrilo i Srbija; sve u režiji onih (čitati kao UK) koji su gubili ekonomski i svaki drugi primat. Ekonomski i tehnološki razvoj Njemačke onemogućio je dominaciju UK u svakom pogledu. Npr. 1890. Njemačka je dobila koncesiju za izgradnju željezničke pruge Berlin - Bagdad, a već 1896. izgrađeno je 1000 km (govorimo o najjeftinijoj i najbržoj vezi između Europe i Indijskog potkontinenta). Srbija se nalazila upravo na pravom mjestu kako bi poslužila svrsi i kako bi "slučajno" netko stao u njezinu obranu. Sve je legitimno - borba za interese svoje nacije, države i imperija je OK - samo kada bi se sada poslužili mojom analogijom "o balavcu i cigli" sigurno ne bi željeli da povjesničari izostave one koji su poslali "balavca"!