POVIJEST NA FILMU

Posljednji spektakl Trećega Reicha

Kolberg
UFA
16.12.2016.
u 18:51

U želji da čim više indoktrinira pučanstvo, nacistička je kinematografija do pred sam kraj rata proizvodila filmove. Posljednji takav spektakl o opsadi Kolberga 1807. primjer je nacističke propagande, ali i megalomanije Josepha Goebbelsa

Sredinom veljače 1943. u „Sportpalastu“ u Berlinu „rajhsministar“ propagande Joseph Goebbels održao je svoj najznamenitiji govor, poznat pod nazivom „Totaler Krieg“. U trenucima kada je njemačkoj vrhuški postajalo jasno da se ratna sreća polako okreće, Goebbels je organizirao obraćanje javnosti tijekom kojega je u frenetičnom raspoloženju po prvi puta priznao postojanje prave opasnost za Reich, pozvao na početak totalnog rata protiv svih vanjskih neprijatelja te zaključio da je riječ o borbi za opstanak njemačkoga naroda nakon koje ishod može biti samo jedan – ili mi ili oni. U mjesecima koji su prethodili ovome događaju Amerikanci su nanizali uspjehe na pacifičkom bojištu, dok su Nijemci prvo izgubili bitku kod El Alameina, potom se Paulus predao kod Staljingrada, a Rusi taman započeli silovitu ofenzivu i redom zauzeli Kursk, Rostov i Harkov. Situacija je bila toliko dramatična da je u Njemačkoj započela opća mobilizacija. Pred biranom je publikom Goebbels uz pažljivo odabranu scenografiju (u pozadini govornice izvješen je ogroman natpis „Totaler Krieg - kürzester Krieg“) vjerojatno po prvi puta održao pomalo defetistički obojen govor, višestruko naglasivši opasnost koja se nadvila nad Trećim Reichom i istaknuvši da se njemački narod pod vodstvom jednoga i nepogrešivoga Führeha može i tom izazovu oduprijeti. Pozivajući se upravo na narod, od kojega je zatražio da podnese najveću žrtvu, govor je završio Körnerovim stihovima „Nun, Volk, steh auf und Sturm brich los!“ („Sada, narode, ustani, i neka oluja krene!“).

U situaciji koja je nagovještavala kako je kraj Hitlerova Reicha izvjestan, Goebbels kao ministar propagande nije nimalo posustao na polju kojim se intenzivno bavio od dolaska na vlast. Riječ je o filmskoj produkciji. Iako je njemački ekspresionizam tijekom 20-ih i dijelom 30-ih godina iznjedrio brojna remek-djela, za naciste je ta kinematografija bila „židovska“, nedovoljno njemačka i bezvrijedna. Preuzimanjem nadzora nad filmskom industrijom Goebbels je kanio stvoriti novu njemačku kinematografiju, izrazitoga nacionalnog predznaka...

Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne Povijesti od 5. prosinca na svim kioscima!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije