U magazinu smo dosad imali više tema iz Američkog rata, pa tako i u posljednjim brojevima iz pera Krešimira Kruza. No temu iz ovog broja odlučio sam postaviti i kao glavnu temu na naslovnici jer je to doista zaslužila.
Tema je o dječacima u Američkom građanskom ratu i zato je naslovljena „izgubljena mladost“. Kruz napominje da je u ratu u vojskama obje strane sudjelovalo više od 200 000 djece, počevši od šestogodišnjaka do dječaka od 18 godina, da se ta tema godinama ignorirala sve dok se moderni povjesničari nisu sa njom počeli ozbiljno baviti te da se tek tada počela otkrivati tragedija njihove izgubljene mladosti. Kruz postavlja pitanje, kako je uopće došlo do toga da se rat između Konfederacije i Unije počne nazivati i Dječjim ratom (Children`s War). Kako su dječaci regrutirani, te kako to da je već početkom neprijateljstava prisutnost mladih dječaka bila opće prihvaćena praksa? Autor napominje da su tadašnji propisi zahtijevali da vojnici imaju najmanje 18 godina, a ako su bili mlađi od 17 trebali su imati pismeno roditeljsko dopuštenje te proći fizički pregled i biti visoki najmanje 157,5 cm. Glazbenici su mogli imati samo 12 godina, trebali su proći fizički pregled, ali su bili izuzeti od zahtjeva za visinom. Računa se da je u obje vojske bilo ukupno 60 000 dječaka glazbenika. Kako su na kraju mnogi završili i na bojištu s puškom u ruci? Jedno od najprepoznatljivijih lica ove teme svakako je John Lincoln Clem koji je vojničku karijeru završio kao američki general, a počeo je kao bubnjar u vojsci Unije tijekom Američkog građanskog rata. Stekao je slavu svojom hrabrošću na bojnom polju, postavši najmlađi dočasnik u povijesti vojske Sjedinjenih Država. Clem se sa samo devet godina pridružio 22. pješačkoj pukovniji Michigan koja je služila u vojsci Unije. Službeno je upisan u regrutacijski popis s 12 godina te je dobio čin narednika.
Izvrsna tema izvrsno napisana!
