IZ NOVOG BROJA

Rat za vojarne 1991. godine

Z. Senčar, I. Peica i S. Merkaš
08.03.2023.
u 08:48

Kako je pregovorima u ruke Hrvatske vojske prešla raketna baza JNA Stubička Slatina naoružana PZO raketama S75M Volhov

Istovremeno sa stvaranjem nove hrvatske države, demokratske i višestranačke, donošenjem novog Ustava, zakona i ostalih državnih akata, rastao je i otpor Srba u Republici Hrvatskoj prema životu u hrvatskoj državi i pod od naroda izabranom vlasti.

Obzirom da je Hrvatska 1990. pa onda i tijekom 1991. godine još uvijek bila dio SFR Jugoslavije, na njezinom je teritoriju bio veliki broj vojarni JNA u kojima su bile stacionirane vojne snage te iste JNA, sada već poprilično očišćene od svih nesrpskih pripadnika, pogotovo u časničkom i dočasničkom dijelu. Izrazito pogoršanje sigurnosne situacije u Hrvatskoj (balvan revolucija, tzv. mitinzi istine, otvoreno pokazivanje neprijateljstva prema hrvatskoj vlasti i redarstvenim snagama Republike Hrvatske, događaji u Pakracu i na Plitvicama), dovelo je do toga da hrvatsko vodstvo započne sa pripremanjem planova za slučaj rata. Jedna od možebitnih aktivnosti bila je i napad na vojarne JNA u Hrvatskoj. Tu je ideju najglasnije zagovarao tadašnji Ministar obrane RH general Martin Špegelj. Plan je podrazumijevao osvajanje vojarni diljem Hrvatske uz zarobljavanje velike količine oružja kojega je ionako nedostajalo hrvatskoj vojsci i redarstvenicima, a posebice teškog. Započeo je i rat u susjednoj Sloveniji a to je dalo dodatni vjetar u leđa namjerama za napad na vojarne. No, Predsjednik Republike Hrvatske Dr. Franjo Tuđman tu ideju tada nije podržavao. Kako je eskalacija nasilja na hrvatskim područjima obuhvaćenima srpskom pobunom od ljeta 1991. godine rasla, JNA se je otvoreno priklonila srpskim pobunjenicima. To pak je rezultiralo, uz teške vojno-policijske kampanje na sada već otvorenim ratom obuhvaćenim hrvatskim krajevima, sa paralelnim ratom (bitkom) za vojarne. Hrvatske snage u to vrijeme još nisu bile razvijene kao snažna oružana sila što je značilo da su uz gardiste i policajce u blokadama vojarni sudjelovali i lokalni samoorganizirani dragovoljci i dragovoljačke skupine, narodna zaštita, lovci i svatko tko se je smatrao domoljub i htio, pa onda i imao ćime, pomoći.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. ožujka 2022.

 
Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije